NOVI ZAKON O RIBARSTVU: Podrška ribnjacima, naknada štete i stroža kontrola porekla ribe

MINISTARSTVO poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je proizvođače, udruženja, privredne subjekte i stručnu javnost da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o podršci u ribarstvu i akvakulturi, koja traje od 30. oktobra do 20. novembra 2026. godine. Predloženi propis donosi novi sistem finansijske podrške, mogućnost naknade štete od nepogoda, bolesti i zaštićenih životinja, kao i detaljnija pravila za organizovanje proizvođača, praćenje porekla i promet ribe.

НОВИ ЗАКОН О РИБАРСТВУ: Подршка рибњацима, накнада штете и строжа контрола порекла рибе

Foto: Rob Jordan / 2020VISION / Nature Picture Library / Profimedia

Jedna od najznačajnijih novina jeste uspostavljanje posebnog zakonskog okvira za finansijsku podršku ribarstvu i akvakulturi. Nacrt predviđa tri vrste mera – strukturnu podršku, državnu pomoć i državnu pomoć male vrednosti (de minimis), dok bi se konkretni programi finansiranja donosili na osnovu zakona.

Cilj je modernizacija proizvodnje, povećanje konkurentnosti, razvoj prerade i tržišta, ali i prilagođavanje sektora ekološkim standardima. Podrška može obuhvatiti ulaganja u infrastrukturu i opremu, uzgojno-selekcijski rad i osiguranje od šteta.

Međutim, sam nacrt ne propisuje iznose podsticaja niti procente sufinansiranja investicija. Oni će zavisiti od programa koje bude donosila Vlada i posebnih propisa Ministarstva.

Naknada štete od nepogoda, bolesti i zaštićenih ptica

Za vlasnike ribnjaka posebno su važne odredbe koje omogućavaju dodelu državne pomoći za naknadu štete u proizvodnji.

Prema nacrtu, pomoć se može odobriti za troškove sprečavanja, kontrole i iskorenjivanja bolesti životinja, kao i za štetu nastalu usled elementarnih nepogoda, vanrednih događaja i nepovoljnih klimatskih prilika.

Predviđena je i mogućnost naknade štete koju ribnjacima pričine ptice i druge zaštićene životinje. Da bi proizvođač ostvario pravo na ovu pomoć, mora postojati direktna veza između nastale štete i ponašanja životinja, a visinu prihvatljivih troškova procenjivaće nadležni organ, priznati nezavisni stručnjak ili osiguravajuće društvo.

Kod elementarnih nepogoda i nepovoljnih klimatskih prilika potrebno je i zvanično proglašenje odgovarajućeg događaja od nadležnog organa. Nacrt kao nepovoljne klimatske prilike koje se mogu izjednačiti sa prirodnom nepogodom prepoznaje, između ostalog, jaku sušu, led, oluje i dugotrajne padavine koje izazovu pad prosečne proizvodnje veći od 30 odsto, prema propisanoj metodologiji.

Ipak, ove odredbe ne znače automatsku isplatu odštete. Uslove, kriterijume i način dodele pomoći tek treba detaljnije urediti, a državna pomoć će se sprovoditi kroz poseban program.

Sedmogodišnje planiranje razvoja i podrške

Nacrt predviđa donošenje dva važna dokumenta – Višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture i Višegodišnjeg programa za ribarstvo i akvakulturu. Oba bi donosila Vlada za period od sedam godina.

Strateški plan trebalo bi da utvrdi prioritete razvoja, sa posebnim naglaskom na smanjenje administrativnih prepreka, pristup vodi i prostoru, inovacije i održivu proizvodnju.

Višegodišnji program određivao bi mere podrške, ciljne grupe i planirana finansijska sredstva, dok bi se godišnjim programima precizirala raspodela novca za konkretnu budžetsku godinu.

Posebna pomoć male vrednosti, poznata kao de minimis, planirala bi se za trogodišnji period. Maksimalni iznos po korisniku biće naknadno propisan, dok nacrt određuje da ukupna pomoć ove vrste svim proizvođačima za tri godine ne sme premašiti 2,5 odsto godišnje vrednosti proizvodnje sektora.

Prijave preko eAgrara, javni podaci o korisnicima

Postupak za ostvarivanje finansijske podrške vodio bi se elektronski, putem sistema eAgrar, a o zahtevima bi odlučivala Uprava za agrarna plaćanja.

Predviđeno je i uspostavljanje elektronskog registra korisnika podrške, kao i objavljivanje podataka o primaocima sredstava i odobrenim iznosima.

Nacrt propisuje da korisnik ne može finansirati istu meru iz dva ili više izvora podrške. U slučaju davanja netačnih podataka ili nenamenskog korišćenja novca, sredstva će morati da vrati.

Za investicije finansirane podrškom predviđena je i obaveza čuvanja dokumentacije tokom pet godina od isplate, uz zabranu prodaje, iznajmljivanja ili nenamenskog korišćenja investicije u tom periodu, osim u izuzetnim slučajevima uz odobrenje Ministarstva.

Važna je i odredba prema kojoj se zahtevi, kada se podrška ostvaruje na osnovu zahteva korisnika, isplaćuju prema redosledu uredno podnetih prijava. Proizvođači koji podnesu nepotpun zahtev moći će da ga dopune, ali će im sredstva biti isplaćena samo ako novca u tom trenutku još bude.

Proizvođačke organizacije dobijaju posebno mesto

Predloženi zakon uređuje osnivanje i priznavanje proizvođačkih organizacija u ribarstvu i akvakulturi, njihovih udruženja i međugranskih organizacija.

Za priznavanje proizvođačke organizacije potrebno je najmanje tri člana koji ispunjavaju propisane uslove, uz odgovarajući obim proizvodnje i druge kriterijume.

Ove organizacije mogle bi zajednički da planiraju proizvodnju i plasman, promovišu proizvode, unapređuju kvalitet i organizuju tržišne aktivnosti. Priznate organizacije i njihova udruženja mogle bi da ostvare finansijsku podršku za osnivanje i rad kroz predviđene programe.

Jedno od značajnijih rešenja jeste mogućnost da pravila reprezentativnih organizacija, uz propisane uslove i odobrenje Ministarstva, budu obavezujuća i za proizvođače koji nisu njihovi članovi.

To bi moglo da doprinese uređenju tržišta, ali istovremeno otvara pitanje kako će se obezbediti ravnopravan položaj manjih i samostalnih proizvođača.

Od ribnjaka ili ulova do prodavnice - obavezno praćenje porekla

Nacrt detaljnije uređuje sledljivost proizvoda ribarstva i akvakulture, odnosno mogućnost praćenja ribe kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije, do maloprodaje.

Svaka serija proizvoda morala bi da ima podatke o poreklu, vrsti ribe, datumu ulova ili proizvodnje, količini i dobavljaču. Predviđeno je i evidentiranje podataka o prethodnom zamrzavanju.

Za potrošače je posebno važno da se jasno razlikuje riba iz ulova od ribe iz uzgoja. Na deklaracijama određenih proizvoda moraće da budu navedeni trgovački i naučni naziv vrste, način proizvodnje, područje ulova ili uzgoja i podatak da li je proizvod bio odmrznut.

Ove informacije moraće da budu dostupne i pri prodaji neupakovane ribe, putem odgovarajućih obaveštenja na prodajnom mestu.

Predviđeni su izuzeci za male količine proizvoda koje se prodaju neposredno krajnjim potrošačima, pod uslovima utvrđenim nacrtom.

Stroža pravila za uvoz ribe

Za uvozne proizvode nacrt predviđa obavezno označavanje zemlje porekla, naziva proizvoda, kategorije svežine i veličine, neto mase i podataka o uvozniku i distributeru.

Posebno se uvodi sistem međunarodnih potvrda o ulovu za proizvode ribarstva u uvozu, izvozu i tranzitu, uz predviđene izuzetke za pojedine proizvode i zemlje.

Cilj je sprečavanje plasmana ribe koja potiče iz nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova.

Ministarstvo bi, prema nacrtu, prihvatalo liste ribarskih plovila i zemalja koje učestvuju ili ne sarađuju u sprečavanju takvog ribolova, koje objavljuju nadležna tela Evropske unije.

Praćenje cena i tržišta ribe

Među predloženim rešenjima nalazi se i uspostavljanje sistema za prikupljanje i analizu tržišnih informacija u sektoru ribarstva i akvakulture.

Ministarstvo bi pratilo cene duž lanca snabdevanja, analiziralo tržišne trendove i objavljivalo istraživanja i ekonomske podatke, uz zaštitu poslovnih tajni.

Istovremeno, privredni subjekti bili bi obavezni da na zahtev dostavljaju podatke o količinama, cenama i tokovima robe. Ova rešenja mogla bi da doprinesu boljem uvidu u odnose između proizvođačkih, otkupnih i maloprodajnih cena.

Primena zakona tek godinu dana nakon stupanja na snagu

U obrazloženju nacrta Ministarstvo navodi da je jedan od osnovnih razloga za donošenje zakona usklađivanje Srbije sa pravilima zajedničke politike ribarstva Evropske unije, u okviru pregovaračkog Poglavlja 13.

Međutim, čak i ako zakon bude usvojen, njegova primena neće početi odmah. Predviđeno je da stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku, a da se primenjuje nakon isteka godinu dana od stupanja na snagu. U roku od godinu dana trebalo bi da budu doneti i podzakonski propisi.

To znači da će konkretni efekti novog sistema podrške zavisiti od budućih programa, budžetskih sredstava i pravilnika.

Primedbe do 20. novembra

Tekst nacrta i obrazac za dostavljanje primedaba dostupni su na stranici Ministarstva poljoprivrede.

Zainteresovani mogu da dostave predloge i primedbe na adresu ribarstvo@minpolj.gov.rs, uz naznaku „Za javnu raspravu o Nacrtu zakona o podršci u ribarstvu i akvakulturi“, ili poštom Ministarstvu poljoprivrede, Nemanjina 22–26, Beograd.

Ministarstvo je najavilo i okrugli sto na kojem će nacrt biti predstavljen javnosti, a termin će biti naknadno objavljen.

Za proizvođače će najvažnije biti da tokom javne rasprave dobiju odgovore na pitanja koliko novca će biti dostupno za novu podršku, kako će se procenjivati štete na ribnjacima i koliko će dodatne obaveze u pogledu evidencija, sledljivosti i organizovanja tržišta uticati na troškove poslovanja.

(agronews.rs)

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NOĆNE MORE BRISELA: Od koga strahuju moćnici EU? - Ko kome zadaje glavobolje?