VUČIĆ ZIDA BEDEM PROTIV ZABORAVA: Zbog čega predsednik želi da se pokloni u Jasenovcu?
INSISTIRANjE predsednika Aleksandra Vučića da u Jasenovcu oda počast žrtvama monstruozne ustaške mašinerije zločina podiglo je, u poslednji čas, bedem odbrane od opasnih pokušaja "pranja prošlosti", prekrajanja istorije i prilepljivanja Srbima etikete jedinih krivaca za sve loše što se dešavalo.
Ilustracija Foto: D.Milovanović/P.Mitić
Ovako sagovornici "Novosti", između ostalog, komentarišu potvrdu hrvatskog predsednika Zorana Milanovića da je Vučić jedini srpski predsednik koji je tražio da poseti najveće srpsko stratište. Dodaju i da je to i neka vrsta priznanja za Vučićevu borbu da se odbrani i očuva kultura sećanja na naše žrtve.
Inače, ova dobro poznata matrica da su Srbi jedini krivci, a koju neki naši susedi, ali i pojedine sile Zapada, već duže vreme koriste kao političko "oružje" za slabljenje naše države, posebno je aktivirana od izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, sa ciljem da se Beograd dresira i natera da odabere stranu.
Otuda i kampanja relativizacije ustaškog nasleđa Hrvatske i označavanje Srbije kao četničke države, koja je u Zagrebu intenzivirana od kada je obelodanjeno da su čak tri puta spustili rampu za dolazak Vučića u Jasenovac.
Dejan S. Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije kaže, za "Novosti" da, nažalost, svedočimo stalnim nastojanjima da se istorija iskrivljuje i prilagođava interesima novonastalih susednih država:
- Napadi na našu kulturu i istoriju su poprimili ogromne razmere i jedno od ogromnih dostignuća Vučića na mestu predsednika je to što je uspeo da se od tih udara odbrani i da ih zaustavi. Ovo je bio poslednji trenutak da se interveniše, da se zaustave te Gebelsove metode po kojima hiljadu puta ponovljena laž postaje istina. Otuda i iznuđeno priznanje Milanovića da je Vučić jedini srpski predsednik koji je tražio da dođe u Jasenovac. Naravno, velika je bruka naših prethodnih vlasti što je to tako.
Povodom Milanovićevih pokušaja ne samo da izjednači ustaštvo i četnički pokret, nego i da četnike prikaže većim zlom, Miletić kaže da je to, između ostalog, bio manir komunističke jugoslovenske vlasti:
- Da se ustaštvo i četništvo ne mogu izjednačiti, ako ništa drugo, govore i brojna priznanja i zahvalnost SAD pripadnicima četničkog pokreta koji je je bio saveznički, za razliku od ustaša i NDH.
TADIĆ BIO U DONjOJ GRADINI
KARANOVIĆ tvrdi da se ne može računati da je Boris Tadić kao predsednik Srbije bio prvi šef države koji je otišao u Jasenovac, kako sam kaže, jer je zapravo bio u Donjoj Gradini:
- Pri tom, nije ni prvi predstavnik srpske države koji je bio u Donjoj Gradini, jer je pre njega tamo bio Vojislav Koštunica.
Istoričar Ognjen Karanović, direktor Centra za društvenu stabilnost, takođe ukazuje da je jasno da u Hrvatskoj ustaštvo nikada neće biti odbačeno iz glavnih tokova političkih procesa i svesti hrvatske elite:
- Skandalozna je odluka da uskrate privatnu posetu Vučiću najvećem gradu mrtvih Srba, pobijenih u nezapamćenom genocidu na Balkanu, kako bi kao prvi šef srpske države samo položio cvet.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (30)