Neumorni tumač scene
01. 08. 2010. u 10:12
SRPSKO i jugoslovensko pozorište ostalo je bez dragocenog saradnika i stvaraoca, Feliksa Pašića (1939-2010)...
SRPSKO i jugoslovensko pozorište ostalo je bez dragocenog saradnika i stvaraoca, Feliksa Pašića (1939-2010). Na prvo mesto stavljam pozorište kome je neumorni Feliks Pašić doprineo kao novinar, kritičar, teatrolog, selektor festivala, urednik pozorišnih novina, član raznih festivalskih žirija kao i na razne druge načine. Ali, odmah valja dodati da je Pašićevim odlaskom izgubila i Televizija Beograd u kojoj je ostvario preko 150 uzornih dokumentarnih emisija koje danas predstavljaju nacionalno dobro iz oblasti kulture i umetnosti; jedna od tih antologijskih emisija svakako je „Ovidije sa Graba“, posvećena pesniku i prevodiocu Sinanu Gudževiću koji, u samoizolaciji na Pešterskoj visoravni, prevodi sa latinskog Ovidija i druge pesnike.
Novinarski zanat započeo je u Borbinoj kući; radeći u raznim izdanjima postepeno se opredelio za praćenje kulturne i umetničke delatnosti, pre svega oblasti književnosti i pozorišta. Ubrzo je nastala i prva Pašićeva knjiga: „Savremenici“ (1965) u kojoj su objavljeni razgovori s jugoslovenskim piscima. Uz novinarski rad, sve više vremena posvećuje pozorišnoj kritici i publicistici. Pozorišne kritike objavljuje u Borbi, Večernjim novostima (više od dve decenije), na talasima Radio Beograda, u Dnevnom telegrafu i Teatronu. Docnije, jedan je od osnivača lista Ludus i njegov dugogodišnji glavni urednik.
Feliks Pašić suvereno je vladao veštinom erotematike - postavljanja pravih pitanja. Umeo je da „otvori“ sagovornika, da ga navede da govori i o onome što ne bi želeo da kaže i da o tome kaže više nego što je mislio da će ipak reći. O toj Pašićevoj umešnosti govore dve knjige razgovora s glumcima „Glumci govore“ (2004). Među sagovornicima nalaze se najznačajnija imena jugoslovenskog glumišta četiri poslednje decenije dvadesetog veka: Mira Stupica, Izet Hajdarhodžić, Milena Zupančič, Pero Kvrgić, Fabijan Šovagović, ... Iz ovih Pašićevih razgovora sa glumcima može se pouzdanije sagledati istorija jugoslovenskog pozorišta posle Drugog svetskog rata nego iz raznih godišnjaka i statističkih pregleda. Jer, Feliks Pašić je umeo da ponudi sagovornicima pravi izazov, tananu provokaciju kojoj se nije moglo odoleti; u tome smislu valja podsetiti na razgovor sa Olgom Spiridonović koja je smogla snage da progovori i o stradanju glumaca u Srbiji posle oslobođenja kao i o alkoholizmu u koji je jedno vreme utonula. Najnoviju knjigu - o reditelju Ljubomiru Draškiću - stvarao je već teško ophrvan opakom bolešću. Knjiga je izišla iz štampe pre nepunih mesec dana.