TUMAČ NAŠE SUDBINE: U Beogradu preminuo akademik, istoričar Mihailo Vojvodić
ISTORIČAR izuzetnih istraživačkih kvaliteta, koji je obradio mnoge važne teme vezane za opštu i nacionalnu istoriju Mihailo Vojvodić, preminuo je juče u Beogradu, u 87. godini.
Foto SANU
Svojim naučnim i pedagoškim radom ostavio je neizbrisiv trag, a njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i sveukupno srpsko društvo, nauku i kulturu, saopšteno je iz SANU.
Rođen na Cetinju 1938. godine, jedan je od naših najznačajnijih istoričara, diplomirao je na Grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 1960. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1964, a doktorsku disertaciju "Skadarska kriza 1913. godine" odbranio je 1966. Akademsku 1964/65. godinu je proveo na specijalizaciji u Francuskoj.
Za asistenta na Katedri za opštu istoriju novog veka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu izabran je 1961. Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1980. godine. Takođe, na istom fakultetu obavljao je dužnost šefa Katedre za opštu istoriju novog veka, upravnika Odeljenja za istoriju (1988-1990) i dekana (1998-2000).
Bio je i predsednik rukovodećih, odnosno naučnih veća na Univerzitetu u Beogradu, Istorijskom muzeju Srbije i Istorijskom institutu Crne Gore.
Polje njegovog naučnog interesovanja obuhvatalo je opštu i nacionalnu istoriju novog veka, posebno razvitak Istočnog pitanja, međunarodne odnose Srbije i politiku velikih sila na Balkanu. Kao i svoju doktorsku tezu, veliki broj radova posvetio je tematici balkanskih ratova. Proučavajući razne teme iz nacionalne istorije sagledavao ih je u kontekstu međunarodnih odnosa i istorijskih procesa u Jugoistočnoj Evropi.
Foto promo
Iz njegove bogate bibliografije izdvajaju se monografije: "Srbija u međunarodnim odnosima krajem XIX i početkom XX veka"(1988), "Putevi srpske diplomatije: Ogledi o spoljnoj politici Srbije u XIX i XX veku" (1999), "Izazovi srpske spoljne politike (1791-1918)" (2007), "Godine neizvesnosti: Srbija u međunarodnoj politici 1903-1908" (2021), "Balkanski rasplet: Otpor Srbije stranim interesima na Balkanu(od Aneksione krize do Velikog rata)" (2024).
Ličnosti i delu Stojana Novakovića posvetio je studije: "Stojan Novaković i Vladimir Karić" (2003), "Petrogradske godine Stojana Novakovića (1900-1905)" (2009), "Stojan Novaković" (2012), "Samo svojim putem: Stojan Novaković u skupštinskom i javnom životu Srbije 1905-1915" (2015). Za dopisnog člana SANU izabran je 2009, a za redovnog 2015. godine.
Priznanja za naučni rad
ZA svoj naučni rad Vojvodić je dobio mnogobrojna priznanja, među kojima se izdvajaju: Nagrada Vukove zadužbine za nauku (2012), Nagrada "Vladmir Ćorović" (2012) i Povelja Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Preporučujemo
ZAŠTO BLOKADERI HOĆE DA UBIJU VUČIĆA? Nešić i Vučićević o monstruoznim planovima (VIDEO)
BLOKADERI hoće da ubiju predsednika Aleksandra Vučića zato što im smeta Srbija kakva jeste i zato što su svesni da ni za 100 godina ne mogu da urade ono što Vučić uradi za dva dana, ističu glavna urednica portala "Novosti" Andrijana Nešić i predsednica Asocijacije novinara Srbije (ANS) Ivana Vučićević.
26. 02. 2026. u 11:01
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)