KAKO JE SVETI JOVAN BOGOSLOV VIDEO KRAJ SVETA: "Novosti" na ostrvu Patmos, gde je nastala poslednja knjiga Novog zaveta

Dubravka Savić

25. 09. 2022. u 12:01

SKRIVENI biser krajnjeg jugoistoka Egejskog mora, Patmos, svoj epitet najsvetijeg grčkog ostrva ne duguje samo većem broju manastira nego što ima dana u godini.

КАКО ЈЕ СВЕТИ ЈОВАН БОГОСЛОВ ВИДЕО КРАЈ СВЕТА: Новости на острву Патмос, где је настала последња књига Новог завета

Foto Shutterstock

Severno ostrvo arhipelaga Dodekaneza ponajpre privlači brojne hodočasnike Pećinom apokalipse, jedinim mestom u Evropi gde se, kako se veruje, Isus Hristos javio svom najvoljenijem učeniku, apostolu i jevanđelisti Jovanu Bogoslovu, inspirišući ga da napiše Otkrovenje, poslednju biblijsku knjigu za koju se popularno kaže da govori o apokalipsi, ili o smaku sveta.

Danas, 20 vekova pošto je u završnoj knjizi Novog zaveta, u 22 glave pune simbolike, Jovan proročki opisao kraj istorije i početak carstva Božjeg, pećina na Patmosu, gde je apostol izgnan zbog širenja hrišćanstva u Rimskom carstvu, još krije tajnu drevnog zaveštanja.

Otkrovenje je vekovima predmet tumačenja i polemika, nikad do kraja razjašnjeno, ali danas, dok zloslutne krize potresaju svet, neizbežno se nameću slike iz, možda najpoznatije, knjige Biblije.

Stari grad Patmos spada u grupu najočuvanijih starih gradova na Egeju, pa je zajedno sa najznačajnijim verskim mestima, manastirom Jovana Bogoslova i Pećinom apokalipse deo kulturne baštine Uneska. Ostrvo je gusto naseljeno, a razvoj turizma tokom protekle dve decenije doprineo je prosperitetu.

molitva Ovde je Jovan oslanjao ruku i glavu, Foto D. S.

Iako cena nekretnina dostiže milion evra i više i privlači holivudske zvezde kao što su Bred Pit i Džulija Roberts, Patmos živi u znaku hodočasništva, kulture i obrazovanja.

Biblioteka manastira Jovana Bogoslova poseduje izuzetnu zbirku vizantijskih rukopisnih knjiga, tu je i čuvena pravoslavna bogoslovija Patmijada, koju je 1713. godine osnovao monah Makarije Kalogeras i gde je nameravao da se upiše naš prosvetitelj Dositej Obradović šezdesetih godina 18. veka, pre nego što ga je put odveo u Smirnu.

Prestonica ovog važnog verskog središta u Grčkoj je Hora, kojom dominira manastir Jovana Blagoslova. Ali, dok Srpska pravoslavna crkva ovih dana slavi Svetog Jovana Bogoslova, 9. oktobra po gregorijanskom kalendaru, odnosno 26. septembra po julijanskom, Pećina apokalipse mesto je gde se pale sveće za mir.

Mesto gde je pisana apokalipsa, Foto D. S.

Predanje veli da je Jovan bio ribar na Galilejskom jezeru, koji je, zajedno sa bratom Jakovom, pošao za Hristom i ostao njegov najverniji pratilac i svedok najvažnijih događaja njegovog života. Nije ga napustio ni na Golgoti, prvi je poverovao da je Hristos vaskrsao.

U Jevanđelju se naziva "učenikom koga Isus ljubljaše", a Hrist mu je, po predanju, sa krsta ostavio zavet da celog zemnog života vodi brigu o Bogorodici. Sve dok je ona bila živa, Jovan se brinuo o njoj i propovedao po Palestini. Posle njene smrti propovedao je u Efesu i Rimu. Rimskom caru Domicijanu to nije bilo po volji, pa ga je zatvorio i mučio, ali kad je, i posle ispijanja najjačeg otrova, Jovan ostao živ, car se uplašio i nije smeo da ga pogubi, nego ga je poslao u progonstvo, na ostrvo Patmos.

Foto D. S.

Na samom ulazu u pećinsku crkvu, danas mozaik prikazuje Jovana Bogoslova sa učenikom Prohorom, podsećajući na vreme kada je najverniji Hristov učenik bio prognan na ostrvo i držao propovedi sa pomoćnikom. U kamenoj, slabo oslikanoj unutrašnjosti pećine, priča o Jovanu i njegovom učeniku Prohoru razvija se dalje, sa desne strane starog ikonostasa.

Na steni su označena mesta gde je oslanjao knjigu, udubljenje gde je apostol kad se odmarao naslanjao glavu i oslanjao se rukom posle molitve. Tu je mesto na kome se, prema predanju, Jovanu Bogoslovu "prikazala" apokalipsa.

Predanje veli da je jednog dana, za vreme molitve, u pećini začuo strahovit prasak, a stena pored koje je stajao raspukla se na tri dela. Jovan je, veruje se, ispred sebe tad ugledao Isusa Hrista koji govori: "Ja sam Alfa i Omega", početak i kraj svega. Gospod ga je, kažu, dodirnuo i naredio da napiše Otkrovenje. Do danas o tome "svedoči" stena, raspolovljena na tri dela, kao simbol svetog trojstva.

U miru legendi patmoske pećine, međutim, u ovim uzburkanim vremenima pohlepe, rata, bolesti, gladi i smrti, neminovno naviru slike mitskih figura, možda najupečatljivijeg, šestog poglavlja Otkrovenja. Četiri jahača, prvi od sedam zapečaćenih poruka koje se pojavljuju na dan apokalipse, nagoveštavaju tu smak sveta. Simbolika Otkrovenja Jovanovog ni do danas nije sasvim protumačena, ali uvek u teškim vremenima "jahači" uvek iznova bude među savremenicima nevesele asocijacije od kojih se ledi krv u žilama.

U vremenima kada je samo jedan odsto stanovnika zemlje prigrlio čak polovinu svetskog bogatstva, malobrojni samo neće prepoznati u prvom jahaču na belom konju, sa lukom i vencem na glavi, "osvajača" koji predstavlja pohlepu, uvod u apokalipsu.

Foto D. S.

Usred rata, više je nego rečit drugi jahač, sa mačem u ruci, na riđem konju koji simbolizuje krv. U godinama korone, treći jahač na crnom konju deluje kao zla slutnja koja nosi, već pokorenom svetu, glad i bolest, sa vagom u ruci, govoreći: "Meru pšenice za groš, tri mere ječma za groš, a ulja i vina neće ni biti." Najzad, Smrt, poslednji, jedini imenovan jahač, na bledozelenom konju, ne nosi oružje, ali ga prati Had, simbol pakla, dok ima moć prethodnika da ubija ratom, glađu, bolešću i divljim zverima.

Kada je rimski car Domicijan ubijen, a na presto došao car Nerva, koji je bio blaži prema hrišćanima, Jovan se iz progonstva vratio u Efes, gde su ga maloazijski arhijereji molili da im zapiše Hristovo učenje, pošto je dotad samo propovedao. Jedini od Hristovih učenika koji nije stradao i umro je kada mu je bilo više od 100 godina, kada je ostario i više nije mogao da ide u crkvu, učenici su ga nosili.

Zvonik manastira Svetog Jovana Bogoslova, Foto D. S.

A on im je samo ponavljao: "Deco moja, volite jedan drugog." Jedan učenik ga je pitao zašto samo te reči izgovara, a apostol je odgovorio: "Zato što je to najveća zapovest Gospodnja i dosta je ako samo nju ispunimo kako valja."

Možda je upravo ovo poruka koja je, i od legendi i verovanja o Jovanu Bogoslovu, potrebna u uzburkanim vremenima, baš kao i mir kakvim zrači Patmos, oko Pećine apokalipse.

Foto D. S.

POGLED SA VRHA

MANASTIR Svetog Jovana Bogoslova na Patmosu izgrađen je u prvim vekovima hrišćanstva, po uzoru na vizantijske crkve. Smešten je na samom vrhu ostrva i u okviru njegovog kompleksa su crkva, monaške ćelije, trpezarija, prodavnica. Sa njegovih gornjih terasa pruža se divan pogled na celo ostrvo, ali i vizija sveta kakav bi mogao biti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa (VIDEO)