NIJE SVAKI KOLAPS I GRČ MIŠIĆA EPILEPSIJA: Savet stručnjaka - Nesvestica se "predoseti", a moguća je i prevencija

I. Kovačić

25. 08. 2022. u 14:50

PAD deteta u nesvest je za svakog roditelja uznemiravajući događaj, zbog čega provode sate u urgentnim centrima da bi se ispitao uzrok ovog stanja.

НИЈЕ СВАКИ КОЛАПС И ГРЧ МИШИЋА ЕПИЛЕПСИЈА: Савет стручњака - Несвестица се предосети, а могућа је и превенција

Foto: Shutterstock

Dijagnostika je u ovim situacijama složena i zato ne bi trebalo da se prenagljuje sa postavljanjem dijagnoze.  Jer, nije svaki kolaps tinejdžera praćen grčenjem ekstremiteta i umokravanjem epilepsija.

Profesor dr Dimitrije Nikolić, neuropedijatar Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, kaže da uzroci kriza svesti mogu da budu veoma različiti:

- U letnjem periodu, posebno kada je ekstremno toplo, dolazi do dehidratacije, odnosno gubitka tečnosti usled fizičkog napora, znojenja, izloženosti suncu, u kombinaciji sa slabim unosom tečnosti i elektrolita, pa to uzrokuje nesvesticu kod deteta. Takođe, činjenica je i da se veoma često nesvestice mogu javiti kod pacijenata sa lošom glikoregulacijom ili usled preskakanja obroka, pa je hipoglikemija sama po sebi ili u kombinaciji sa dehidratacijom i posledičnim poremećajem u nivoima elektrolita, glavni uzrok ovih tegoba koje ponekad mogu izgledati dramatičnio.

Gubitku svesti, kao i kod odraslih, prema rečima profesora Nikolića, obično prethode osećaj nelagode, mučnina, bolovi u stomaku, vrtoglavica, malaksalost, da bi nakon toga dete vrlo brzo kolabiralo.

ANEMIJA

dr Dimitrije Nikolić

NESVESTICA je često stanje i kod dece koja pate od anemije.

- Ukoliko je tinejdžer anemičan, kao i ukoliko postoji upotreba alkohola, psihoaktivnih supstanci, ili ukoliko je pacijent pušač ili predugo boravi u zadimljenom prostoru, može da dođe do kolapsa - kaže profesor Nikolić.

- Ponekad se mogu javiti i grčevi ekstremiteta, a tegobe mogu biti praćene i umokravanjem - kaže naš sagovornik. - Karakteristike ovih tegoba su da najčešće ne postoji sećanje na ovaj događaj, jer on traje veoma kratko. U izuzetnim situacijama može doći i do samopovređivanja prilikom pada što predstavlja ponekad ozbiljan medicinski problem. Zbog toga se ovakve manifestacije obično proglase za epileptični napad, ukoliko se ne uzme pre svega dobra anamneza od pacijenta i ukoliko nema svedoka događaja.

Da li je dete kolabiralo usled epilepsije ili nekog drugog razloga, iskusan lekar-kliničar lako utvrdi.

- Jedna od osnovnih razlika u odnosu na epileptični napad jeste ta da kod "obične" nesvestice pacijent najčešće na neki način predoseti početak napada, uz postojanje nekog od pratećih simptoma, kao i da je oporavak veoma brz - kaže profesor Nikolić.

Kako se gubitak svesti kod deteta ne bi ponavljao, profesor Nikolić kaže da je važno da dete redovno jede, a to podrazumeva najmanje pet obroka dnevno, dobro izbalansiranih i umerenih, u adekvatnim vremenskim razmacima. Zatim, posebno u ovo vreme veoma visoke spoljne temperature treba izbegavati dugotrajnu izloženost suncu, a ukoliko to nije moguće, imati odgovarajuću zaštitu za glavu, nositi svetlu, laganu odeću koja će koliko - toliko odbijati sunčeve zrake.

Veoma važno je i adekvatno unošenje tečnosti, kao i izbegavanje ekstremnih fizičkih napora.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna