TRI TAČKE O KOSOVU U BELOJ KUĆI: Kakav može biti ishod razgovora delegacija u Vašingtonu 4. septembra

D. R. ĐORĐEVIĆ

26. 08. 2020. u 09:00

EKONOMSKI sporazum Beograda i Prištine koji bi definisao SAD kao važan faktor na Balkanu, a možda uključio i neku od značajnih američkih investicija od interesa za obe strane, ili, pak, definisanje opštih smernica za postizanje sveobuhvatnog sporazuma.

ТРИ ТАЧКЕ О КОСОВУ У БЕЛОЈ КУЋИ: Какав може бити исход разговора делегација у Вашингтону 4. септембра

Novosti

Ovo su mogući ishodi razgovora u Beloj kući 4. septembra koji bi "zavredeli" prisustvo i prvog čoveka Amerike Donalda Trampa. Svaki rezultat koji bi ostao ispod ove lestvice, a koji bi iz ugla unutrašnje i spoljne politike Vašingtona donosio manje "poena" u predsedničkoj predizbornoj trci, u ime lidera SAD pozdravili bi njegovi bliski saradnici. S tim što se ovoga puta očekuje formalno usvajanje memoranduma o razumevanju od tri tačke: normalizacija železničkog, drumskog i avio-saobraćaja, sloboda protoka robe, ljudi i kapitala, kao i ostavljanje mogućnosti da se Priština naknadno uključi u "mali šengen".

Ovako sagovornici "Novosti", gledaju na predstojeći sastanak koji je sazvao Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Robert O'Brajan i na kom će biti predsednik Aleksandar Vučić i premijer privremenih institucija u Prištini Avdulah Hoti. Očekuje se da za stolom budu i specijalni izaslanik prvog čoveka SAD Ričard Grenel, kao i Trampov savetnik i zet Džared Kušner.

Desetak dana pre ovih razgovora, iz Beograda se jasno poručuje da o nezavisnosti "Kosova" ili njegovom priznavanju ne može biti reči i da će na stolu biti ekonomske teme, dok se u Prištini od Hotija traži da insistira na priznavanju od strane Srbije.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić poručio je da naša strana želi konstruktivan razgovor o ekonomskim pitanjima - kako da se pomogne mladim ljudima koji nemaju posao, kako da se otvore administrativne linije i da se trguje bez prepreka, kako da funkcioniše CEFTA sporazum... U međuvremenu, pre vašingtonskog sastanka, već sutra, uslediće nova runda tehničkog dijaloga pod okriljem EU i kako je rekao Đurić, Beograd će u Briselu iskoristiti priliku da čuje stav EU o razgovorima dveju strana u Vašingtonu.

Naš nekadašnji ambasador pri Savetu Evrope Zoran Milivojević kaže, za "Novosti", da bi bilo kakvo insistiranje na dogovoru o statusu Kosova i Metohije u Beloj kući isključilo učešće Srbije, zbog čega on veruje da će se tamo "pretresti" dokle se stiglo sa dogovorima o avio-liniji i železnici iza kojih stoji Grenel i da će se nastaviti u tom smeru:

- Moguće je, na primer, da se objavi da će Amerika biti investitor ili pokrovitelj nekog velikog projekta u energetici i to bi lično mogao da pozdravi i Tramp. Isto tako, može se doći do dogovora da se "Kosovo" uključi u projekat "malog šengena".

Iako ima spekulacija da će se u SAD otvoriti pitanja "Gazivoda" i "Trepče", Milivojević kaže da to za Beograd ne može da bude tema ako to znači potvrđivanje kosovske državnosti. Prema njegovom viđenju, ovaj sastanak biće i poruka za EU da je Amerika arbitar bez koga nema rešenja.

Profesor Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović ne isključuje opciju da se u Vašingtonu ponude smernice za postizanje sveobuhvatnog sporazuma na strateškom nivou, koje bi posle razrađivala EU. Ako bi se takav generalni okvir usaglasio, to bi bio povod da se na sastanku pojavi i predsednik Tramp.

Povodom ocene profesora na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka Džejmsa Ker-Lindzija da će se u Beloj kući vršiti veliki pritisak na Srbiju da potpiše konačni sporazum, ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže, za "Novosti", da Lindzi nema ideje koje bi on podržao kada je u pitanju problem KiM, ali da najavu pritisaka na predsednika Vučića nije izrekao iz akademskih, već iz političkih razloga.

- Učestvovao sam u pregovorima sa EU koje je vodio predsednik Vučić i znam kako izgleda kada najmoćniji ljudi planete počnu da prete i napadaju. Bio sam svedok kada je predsednik odbijao da uradi bilo šta što može da naškodi Srbiji i Srbima potpuno spreman da cena odbijanja bude naplaćena samo njemu. Veoma sam zabrinut zbog pojačavanja pritiska na Vučića pre sastanka u Vašingtonu.

MILORAD DODIK, SRPSKI ČLAN PREDSEDNIŠTVA BiH, UOČI SASTANKA U BEOGRADU

NE PRIČAMO O SECESIJI VEĆ O STATUSU REPUBLIKE SRPSKE

IDEJA sastanka u Beogradu je da se vidi na koji način se međunarodna zajednica, angažujući se u BiH i na pitanju Kosova i Metohije, različito ponaša. Nije glavna priča secesija već status Republike Srpske.

To je juče poručio srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, uoči današnjeg susreta sa predsednikom Aleksandrom Vučićem u srpskoj prestonici.

- Status Srpske je definisan izvornim Dejtonskim sporazumom i mi samo to hoćemo. Nasiljem visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH se menja ustavno-pravni položaj RS i centralizuje BiH - ističe Dodik. On podseća da su mnogi službenici međunarodne zajednice koji su bili u BiH išli na Kosovo i obratno:

- Imali su jedinstven cilj da uskrate prava srpskom narodu i srpskoj državi. Zato ćemo sa predsednikom Vučićem pričati o nametnutim stvarima u BiH. Mi ne tražimo ništa od njega jer znamo da je on u veoma teškoj situaciji vezanoj za status Srbije kao i uoči razgovora Beograd-Priština, ali mora da zna kakva je situacija sa RS.

HOTI SE U DEČANIMA SASTAO SA RAMOSAJEM

NAĆI ĆEMO REŠENjE ZA PUT

PREMIJER privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti nakon sastanaka sa gradonačelnikom opštine Dečani Baškimom Ramosajem izjavio je da je tema sastanka bila i nastavak izgradnje spornog puta Dečani - Plav. Sastanku je prisustvovao i komandant Kfora Mikele Risi.

- I vlada i opština poseduju institucionalnu kulturu da poštujemo zakone usvojene od strane Skupštine Kosova, ali ovde smo kako bismo pronašli najbolje rešenje u zaštiti interesa građana opštine, kao bismo unapredili njihove životne standarde, ali sa druge strane treba pokazati pažnju prema objektima kao kulturnom nasleđu Kosova.

OPASNE PORUKE IZ SARAJEVA, ŠEFIK DžAFEROVIĆ ZAPRETIO

SRPSKA DEO BIH ILI NEĆE POSTOJATI

REPUBLIKA Srpska i Kosovo nemaju ništa zajedničko, jedno što je zajedničko je to što je režim Slobodana Miloševića u Bosni i Hercegovini i na Kosovu izvršio masovne zločine. Republika Srpska može biti samo administrativna jedinica unutar ustavopravnog poretka Bosne i Hercegovine ili neće postojati kao entitet, neka dobro povedu računa o tome.

Ove opasne pretnje uputio je juče aktuelni predsedavajući Predsedništva BiH, bošnjački predstavnik Šefik Džaferović, reagujući na spekulacije da bi se tokom dijaloga Beograda i Prištine u Vašingtonu, moglo postaviti i pitanje paralele sa Srpskom.

Džaferović je rekao da se radi o "smišljenom pokušaju", koji je uzaludan i nikada se neće dogoditi, dodajući da svako povezivanje BiH sa dijalogom Beograda i Prištine vodi, kako tvrdi, kompletan region u destabilizaciju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (5)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili