HRVATSKA UOČI SUPERIZBORNE GODINE: Plenković lovi treći mandat

UZ parlamentarne izbore Hrvatsku čekaju i evropski i predsednički izbori, a u nekim sredinama i lokalni.

ХРВАТСКА УОЧИ СУПЕРИЗБОРНЕ ГОДИНЕ: Пленковић лови трећи мандат

Foto: Tanjug

Premijer Andrej Plenković lovi treći mandat na čelu vlade, predsednik Zoran Milanović drugi na čelu države, a evropski parlamentarci žele da produže lagodan život u Briselu za 10.000 evra mesečno. Hrvatsku sledeće godine čekaju parlamentarni, evropski i predsednički izbori i u toj superizbornoj godini zemlju čekaju brojni izazovi koji bi mogli izmeniti političku sliku koja je stvorena poslednjih osam godina.

Za parlamentarne izbore se zasad ne zna kada će da budu, a ne zna se i hoće li posle njih Andrej Plenković ostati na čelu HDZ-a i možda sastaviti i treći kabinet, ili će političku karijeru nastaviti u evropskim institucijama. Pre osam godina Plenković se vratio iz Brisela gde je bio evroparlamentarac, zadužen za Ukrajinu, a nakon avanture sa skretanjem HDZ-a udesno uspeo je stranku da vrati na centar.

Foto AP

Njegova dva mandata su u znaku brojnih izazova, kraha najveće hrvatske kompanije „Agrokora“, dva katastrofalna zemljotresa, korone, a uspeo je da se izgradi Pelješki most, obezbede milijarde iz evropskih fondova, uvede evro i uključi zemlju u šengenski prostor. Saradnja sa manjinama, pre svega sa srpskom, nailazila je na otpor desnice, a premijer je insistirao da se postigne balans između „desnog“ krila stranke i proevropskog.

Budući izbori biće najneizvesniji do sada, jer su sve opcije moguće. Verovatno će HDZ pobediti, ali neće imati dovoljno mesta u parlamentu da sastavi vladu. Sve su opcije u igri, a HDZ-u i premijeru ne ide na ruku mnogobrojne ministarske afere, zbog kojih je više od 20 Plenkovićevih ministara u osam godina morala da odu. Opozicioni SDP nema šanse da pobedi na izborima, jer njihovog šefa Peđu Grbina po anketama podržava svega dva odsto birača. Očekuju se brojne zakulisane bitke pred i posle izbora, koje bi mogle da promene sliku Hrvatske, ako u vladu uđu ekstremni desničari.

Foto Tanjug/AP

Evropski izbori ne interesuju hrvatske građane, pa ni na ove koji će biti u junu, i po svemu sudeći na njih neće izaći više od 30 odsto birača. Mesta u Evropskom parlamentu su privlačna za političare pre svega zbog visokih primanja, a građani su se ohladili od Evropske unije. Poslednji udarac koji će se odraziti i na evropskim izborima je suspenzija Šengena, jer su ponovo slovenački policajci na granicama sa Hrvatskom i traže da se pokaže pašos. Većina građana nema doslovno ništa od korišćenja evropskog novca, pa se postavlja i pitanja gde te milijarde idu. Na osnovu afera koje se "valjaju" zemljom, sigurno je da deo završava pod patronatom države i u privatnim rukama.

Zoran Milanović za sada nema pravog konkurenta, a manevrisanje između desnice i ostataka levice donelo mu je gotovo sigurnu ulaznicu za drugi mandat na Pantovčkom. Desni spektar nikako da pronađe idealnog kandidata posle Kolinde Grabar Kitarović, a i sada niko nema čoveka koji bi ugrozio Milanovića. Spominje se novi ministar odbrane Ivan Anušić, kao mogući kandidat HDZ-a, ali još je prerano za takve kalkulacije.

Foto Tanjug

Sada niko i ne razmišlja o predsedničkim izborima, jer su „daleko“, a rezultat parlamentarnih u mnogo čemu će diktirati tempo i smer za ostale. Ako Plenković iskaže ambiciju za neku od fotelja u Evropi, preostaje i bitka u najvećoj hrvatskoj stranci, s time da sadašnji šef parlamenta Gordan Jandroković ima realne šanse da ga zameni.

Serija izbora sigurno će da zakoči i redovne aktivnosti mnogobrojnih institucija važnih za funkcionisanje države. Pre svega se to odnosi na USKOK, ali i na pravosudna tela, jer će mnogi čekati da vide kako će izbori proći, ne zamerajući se budućim pobednicima. Nije nerealno da mnogi akteri političkog života čuvaju džokere pred izbore, pa ni otkrivanje novih afera kojih je u godini koja prolazi bilo napretek.

Optimisti se nadaju da će nakon srpskih i hrvatskih izbora napokon doći i vreme za građenje kvalitetnijih odnosa. Mnogo toga zavisi i o smeru kojim će ići buduća Evropska komisija, ali jedno je sigurno. Hrvatsku čeka turbulentno vreme koje može doneti brojne promene, na bolje ali i na gore.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

HITAN PRIJEM: Srđan Đoković primljen u Urgentni centar!