AKADEMIK TODOR STEVANOVIĆ: Umetnik je onaj koji zadrži dečji crtež u sebi

Miljana Kralj

04. 10. 2022. u 19:14

POVODOM izložbe u beogradskoj galeriji "Sanjaj", u kojoj predstavlja radove na papiru, njih 28, nastalih od 1969. do 1997. godine, na neizbežno pitanje kada je i kako počeo da crta, akademik Todor Stevanović odgovara u svom stilu: "Niti sam počeo, a neću ni završiti."

АКАДЕМИК ТОДОР СТЕВАНОВИЋ: Уметник је онај који задржи дечји цртеж у себи

Foto: Z. Jovanović

- Prema mom mišljenju, tu ne postoji ni početak, ni kraj - objašnjava autor izložbe "Linija Todorova". - Crtež je komunikacija sa svetom koji me okružuje i koji istovremeno okružujem. Čitav moj život je crtež, a to nameće pitanje kada je život počeo i kada će se završiti. I kada govorim o svom crtežu, držim se formule moje "Himne čoveku".

Prema tom manifestu slikara, prisutnog na našoj sceni više od šest decenija, naslovljenom "Ja sam ti", o početku i crteža, i života, kako kaže, može se govoriti u kontekstu "travke, oblutka, kapi okeana, zrna peska..."
U kontakt sa crtežom došao je, objašnjava, u detinjstvu, u toj "kosmičkoj dubini koju zovemo prošlost":

- Ali, kako prošlost i budućnost ne postoje, u toj sadašnjosti detinjstva živeo sam blizu reke Jablanice, u leskovačkom kraju, na čijoj peščanoj obali sam, okrećući se oko sebe, crtao i prstom, i petama, i nožnim palcem. I tada sam, radeći prema svom instinktu, došao do onoga što sam, kasnije, izvlačeći iz formula, uspostavio kao svoje filozofsko gledište. A to je da je crtež: tačka, krug. Tačka je sažeti krug, krug je razrađena tačka. Tačka je sažeta vaseljena, a krug razrađena vaseljena.

Dečji crtež je, prema mišljenju sagovornika, nepogrešiv, najistinitiji, jer u sebi sadrži nešto što postoji i pre rođenja i posle života:

- Pesnik Aleksandar Blok kaže da deca nacrtaju sve što mogu, a što ne mogu, to nije ni potrebno. Pikaso je govorio da se čitavog života trudio da crta kao dete, a u tim ranim godinama mogao je da crta savršeno, kao Rafael. Kada počne da uči, od škole do studija, dete kvari svoju liniju, iskrenost. Umetnik je onaj koji zadrži to dete u sebi. Koji u sebi zadrži crtež, onaj koji je postojao i pre njegovog dolaska na svet. Jer, ja sam dete: travka, oblutak, kap okeana, zrno peska...
Todor objašnjava da ne crta samo po predmetu, ideji, temi, već ono što vidi i doživi u sebi. Taj doživljaj je njegov crtež. Zato je, tvrdi, nepogrešiv:
- Oni koji slikaju, crtaju, bave se takozvanom umetnošću, koju ja priznajem drugačije, svoja dela proglašavaju aktuelnim, angažovanim. Umetnost nije angažovana. Slika je slepa sve dok je posmatrač ne oživi viđenjem sebe u njoj. A posmatrač je slep sve dok ga slika ne oživi viđenjem sebe u njemu.

Sagovornik još dodaje da za njega crtež nije ni osnova, ni početak slikanja, ili vajanja. Potvrdu za to gledište nalazi u onoj narodnoj: "Šta je starije - jaje ili kokoška?" Zato je mišljenja da nema odgovora na pitanje šta je starije: crtež ili slika.

- Dok crtam, ja slikam, dok slikam, ja crtam - nastavlja Todor. - Onaj ko misli da crtež prethodi slici, navodi nas na to da crtež služi slici i da nije umetnost po sebi. A crtež je i slika, i misao, i sve ostalo.

Foto: Z. Jovanović

Na studijama je, evocira umetnik, vodio dvostruki život, jedan je rad predstavljao profesoru, a drugi radio za sebe:

- Na trećoj godini počinjali smo da slikamo, pa sam na štafelaju imao rad po profesorovom, a čim bi on izašao sa klase, stavljao sam platno na pod i tu slikao. I to me dovelo do originalnosti, koja se vidi i na ovoj izložbi.

Devedesetih godina prošlog veka u ograničenom tiražu pojavila se i knjiga "Linija Todorova", sa crtežima, koje je ponaosob, unikatno, ručno docrtavao crvenom bojom.

- Bila je u formi skicen bloka, a štaman je skup crteža, koji je obuhvatao kratak period od nekoliko godina. I koristio sam samo liniju. Linija je zaista izvor sopstvene svelosti. Jedinstvene. Sve ostalo je imitiranje. U crteže sam uneo i četvrtu dimenziju - vreme.

Na aktuelnoj izložbi, čija postavka ima dinamiku šahovske table, nalazi se i crtež "Kometa", od samo jedne linije, a odmah do njega je delo nastalo iz hiljada linija:

- Ali su oba čista, bez imitiranja svetlosti. U slikarstvu, sopstvenu svetlost ima samo Vizantija, jer freskopisac upotrebljava kreč. Ni tu nema imitiranja, kao ni kod najvećih modernih umetnika poput Pikasa, koji je koristio to saznanje.
Upravo zato što crteže radi gotovo isključivo linijom, Todor uglavnom koristi tuš, od studetskih dana:

- Još na Akademiji sam stalno sa sobom, bilo gde da idem, nosio veliki blok i hartije na kojima sam crtao. Sa sobom sam stalno imao pero i tuš, a nekada i trsku, zašiljenu.

Izložbu u galeriji "Sanjaj" čine dela koja su u vlasništvu kolekcionara Vojislava Vićića, koji je Todoru i predložio da upravo ova selekcija (dopunjena sa još nekoliko radova koje poseduje sam umetnik) nađe put do beogradske publike i kroz crtež predstavi kompleksno Stevanovićevo shvatanje umetnosti:
- Martin Hajdeger je govorio o umetnosti kao filozofiji, a ja smatram da je umetnost - filozofija, a i da je filozofija - umetnost - zaključuje autor "Linije Todorove".

Reč - slika - misao

Kada sam pošao u osnovnu školu, put me vodio između sela Zalužnje i Priboja. Put je stalno bio prašnjav, pa smo mi deca počeli da po njemu crtamo slova. A jedan stariji učenik opkladio se da ću ja najlepše napisati slovo "r". Za mene je i ispisivanje slova umetnost - kaže Todor, čiji je potpis isto crtež, a koji trenutno piše još jednu knjigu, pod imenom "Eho", koja će se, kao i predhodne, baviti prirodom umetnosti, života. I njen tekst će izložiti kao reč - sliku – misao.

Nagrada od Čelebonovića

Na prvoj godini Likovne akademije, seća se sagovornik, učestvovao je na konkursu na kome je predsednik žirija bio Marko Čelebonović:

- Pre mene, prvu nagradu dao je Dadu Đuriću, Urošu Toškoviću, Draganu Lubardi, Radomiru Damnjanoviću Damnjanu. Bio sam na prvoj godini i svi su se pitali ko sam ja. A onda sam na drugoj godini studija za jedan autoportret u crtežu, dobio sam tri nagrade, na raznim festivalima.

BONUS VIDEO: SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I UMETNOSTI: Kuća znanja i čuvar srpske kulture i identiteta

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN PLANINA: Ključna uloga krovova sveta