Italijanska ekonomska nizbrdica: Ugostitelji i turistički radnici vape da im država pomogne
20. 04. 2020. u 16:39
Gubici od posledica zatvorenih restorana, mesta za zabavu, turizma na morskoj obali i javnih lokala, procenjuju se na oko 30 milijardi evra samo za dva meseca
Ugostitelji su zavijeni u crno / Foto Tanjug-AP
RIM - SPECIJALNO ZA “NOVOSTI”
Osim direktnih posledica epidemije, Italijane veoma brinu i ekonomski efekti mera preduzetih u borbi protiv zaraze. Gubici od posledica zatvorenih restorana, mesta za zabavu, turizma na morskoj obali i javnih lokala, procenjuju se na oko 30 milijardi evra samo za dva meseca, a od oko 300.000 takvih firmi njih 50.000 rizikuje da definitivno zatvori svoja vrata, tako da bi bez posla moglo ostati 300.000 osoba.
Barovi, restorani, picerije, ketering, diskoteke, poslastičarnice, u zemlji sa ozbiljnom ekonomskom krizom, rizikuju da se više i ne otvore, a razloga je više. Započeti sređivanje po propisanim merama ima svoju cenu, a podrška koju nudi država kao kompenzaciju za period sa zatvorenim vratima nije ni izbliza dovoljna da se ponovo oživi aktivnost. Uz to, velika je i neizvesnost oko toga hoće li se klijentela vratiti na sva ta mesta koja su bila posećena do pre dva meseca.
Maksimalna suma na koju mogu računati mali privrednici jeste pozajmica od 25.000 evra na 5 godina, iako sa minimalnom kamatom (0,1 do 1 posto na godišnjem nivou). To je daleko manji iznos od potreba neophodnih za pokrivanje svih troškova, kao što su razne takse i porezi koji i dalje nisu suspendovani, ali će možda biti odloženo njihovo plaćanje. Čak i ako tako bude to će značiti nagomilavanje obaveza za neko drugo vreme, kao što je ova jesen ili januar 2021. Većina objekata iz ovih delatnosti u iznajmljeni, pa su mali privrednici morali da plaćaju zakup iako nisu radili, kao i takse na proizvedeni otpad, koje su veoma visoke u Italiji.
Lino Stopani, predsednik italijanske Federacija za javne usluge, upozorava na ovaj problem i upozorava da Italijani rizikuju da ne nađu više niti otvoren bar u blizini kuće niti restoran u svom kvartu. On moli Vladu da učini napor i spasi taj sektor od propasti, koji sa 85 milijardi uknjiženog prometa i 1.200.000 zaposlenih predstavlja polugu koja vuče turizam i ekonomiju zemlje.
Asocijacija privrednika predstavila je paket zahteva Vladi koji bi trebalo hitno usvojiti. Predložene su mere koje bi omogućile preživljavanje pomenutog sektora: dodela bespovratnih sredstava, zamrzavanje plaćanja iznajmljivanja prostora u periodu zatvorenih lokala, ukidanje izvesnih poreskih obaveza, dodela vaučera za radnike koje poslodavci ne žele da otpuste. Traži se i da se omogući korišćenje većeg prostora na otvorenom, kako bi se omogućila propisana distanca među klijentima. Privrednici sa nestrpljenjem očekuju odgovor centralnih vlasti.