Pomor u 550 košnica: Prskanje zabranjenim sredstvima uništilo pčele
04. 05. 2020. u 11:00
Nemarnim prskanjem useva i voća otrovane pčele kod Leskovca i Inđije. Tretiranje stabala često se obavlja u toku dana, što je zabranjeno. Pčelari ionako trpe velike štete zbog pandemije
PČELE u Srbiji opet su stradale. Nemarni poljoprivrednici, ponovo su zabranjenim sredstvima prskali svoje useve, pa su samo u Bojniku kod Lekovca i u Sokobanji stradale "izletnice" u više od 550 košnica. Kada ove pčele uginu, dolazi do poremećaja u funkcionisanju pčelinje zajednice, pa posledice mogu biti velike, naročito pred bagremovu pašu, koja je ujedno i glavna kod nas. Savezu pčelarskih organizacija prijavljeno je i trovanje pčela u okolini Inđije, gde je tretirana uljana repica. U Sokobanji, uginule pčele trovale su se na višnji, koja je bila prskana u cvetu.
Kako nam je ispričao Miloš Bogdanović, predsednik Odbora za zaštitu pčela Saveza pčelarskih organizacija Srbije, do stradanja dolazi jer se tretiranje voća često obavlja u toku dana, kada su pčele aktivne, pa čak i kada se ne koriste preparati koji su za njih opasni. Može doći do promene mirisa pčela, pa ih "stražarice" ne puštaju nazad u košnicu. Zbog toga treba koristiti preparate koji nisu otrovni za pčele, to raditi kasno uveče ili rano ujutru, kada pčele nisu aktivne.
- Veliki problem je taj što pčelari stariji od 65 godina ne mogu da obilaze svoje pčelinjake, pa se trovanja kasno uočavaju - govori Bogdanović. - To povlači druge probleme, kao što su pojava grabeži i prenošenje pčelinjih bolesti. Ne treba zaboraviti da je tretiranje biljaka u cvetu preparatima koji su otrovni za pčele zakonom zabranjeno. Zbog toga, apelujemo na proizvođače uljane repice i na voćare da to ne rade, jer mogu biti i kažnjeni.
Ne prave poljoprivrednici štetu samo pčelarima, već i sebi. I to drastičnim smanjenjem prinosa.
- Dokazano je da se oprašivanjem pčela prinos uljane repice povećava za 50 odsto, šljive za 72, maline za 81, višnje 67, a suncokreta za 40 odsto - kaže Bogdanović. - Ukoliko dođe do trovanja, pčelari to obavezno treba da prijave fitosanitarnoj, veterinarskoj i poljoprivrednoj inspekciji. Čitav slučaj prijavljuje se i policiji. Dobro je da se napravi što više fotografija i video-zapisa zbog dokaza.
.jpg)
KAZNE
NOVČANE kazne za poljoprivrednike koji neadekvatnim tretiranjem bilja utiču na uginuće pčela je od 35.000 do 50.000 dinara, za preduzetnike od 300.000 do 500.000, a firme moraju da plate od 500.000 do milion dinara. Uz to, odgovorni za pomor moraju da nadoknade štetu pčelaru.
Niko
04.05.2020. 11:24
Jel je ovaj lik nekad isao u skolu, od centra divcibara mozda 5-6km u sred sume ima kosnica... I zamisli molim te puna pcela, jbg. Njima niko nije rekao da postoje ljudi i da bez njih ne mogu preziveti...
Smesne kazne a jos smesniji zakon. Prvo ne bi trebalo da bude dostupan otrov svima. Drugo treba da postoji odgovorno lice koje bi nadgledalo kada,kako i gde se primenjuje otrov. Kazne su male a kontrola nikakva. Neko moze i komsiji u bunar da baci kakav smo narod.
Zaštitimo pčele. Divna bića
Svake godine isto
ja sam misljenja da nas necim posipaju i da je pomor pcela posledica biolosko-hemijskog rata!
Komentari (6)