Decu školujemo da zavrću šrafove umesto da misle
16. 06. 2019. u 19:02
Ukidanje jednog jezičkog odeljenja u Prvoj beogradskoj gimnaziji naišlo na proteste u ovoj školi staroj 180 godina. Liberalni kapitalizam želi samo roba i robota
Protest ispred Prve beogradske gimnazije zbog ukidanja jezičkog odeljenja / Foto N. Skenderija
Svoj veliki jubilej - 180 godina od osnivanja - Prva beogradska gimnazija obeležava tako što njeni profesori protestuju. Povod za ovaj drakonski korak je ukidanje jezičkog odeljenja, što se smatra ozbiljnim udarcem za najpoznatiju gimnaziju u Srbiji.
U Forumu gimnazija tvrde da je to samo jedan od problema, da je nezadovoljstvo dublje i da je izazvano odnosom prema gimnazijama kojima se, kako kažu, zadaje još jedan udarac uvođenjem "specijalnih odeljenja".
- Srozava se društveni smer, opšteobrazovni predmeti se izbacuju ili im se smanjuje fond časova - kaže za "Novosti" Aleksandar Markov, predsednik Foruma gimnazija.
U Forumu ističu da se ukidaju latinski i drugi strani jezik, a znatno se smanjuje fond časova umetničkim i drugim opšteobrazovnim predmetima, poput srpskog jezika i književnosti, istorije, geografije. Gimnazijsko obrazovanje svodi se na usko strukovano.
- Deca se uče da znaju da zavrnu šraf ili da znaju jedan program, ništa izvan toga, oni nemaju širinu, a ako ne misle široko, oni će, u momentu kada ne budu bili potrebni da zavrnu taj šraf, vrlo teško da se snađu. U srednjim stručnim školama ima vrlo malo opšteobrazovnih predmeta - upozorava Markov.
Markov kaže da se ministri prema gimnazijama odnose kao Neron - unište sve što je stvarano pre njih. Dodaje i da se u gimnazije malo ulaže, imaju lošu infrastrukturu, kubure s novcem, jer nemaju sopstvene prihode kao neke srednje stručne škole, polovina gimnazija nema elektronski dnevnik...
Istovremeno, direktor Prve gimnazije Aleksandar Andrejić tvrdi da sve manje dece hoće na humanističke nauke, da je ogromna interes za IT smerove i da su oni u ekspanziji.
- Zahtevi tržišta rada su takvi, traže se IT stručnjaci - ističe Andrejić.
Aleksandar Markov na ovo kaže:
- Tržište rada traži i šofere, pa nećemo ih valjda školovati u gimnazijama. Činjenica je da će se sve automatizovati, pa će i potreba za IT stručnjacima biti manja. Ako stvorite robota, on će sve raditi, ali neće moći da misli.
Gimnazija je osnovana 18. juna 1839. godine
Direktor Aleksandar Andrejić, Foto: V. Danilov

Da je udar na gimnazije samo jedan od ataka na društvene nauke, smatraju profesori humanističkih nauka. Oni tvrde da se marginalizacija društvenih smerova u obrazovanju odvija planski jer uređenje u kome živimo ne voli mislećeg čoveka.
Pročitajte još - Traže odeljenje društvenjaka
- Što je čovek manje opismenjen, on manje razmišlja, a takav je potreban kapitalističkom sistemu - kaže za naš list prof. dr Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika. - Čoveka na razmišljanje ne mogu navesti mašine nego humanističke nauke. Ali, čovekom koji ne razmišlja lakše je manipulisati. Svetski poredak je takav da iz ljudi izvlači svu energiju, čovek postaje rob i robot. Humana strana ne postoji u glavama onih koji vladaju svetom i u čijim rukama je moć i novac. Život danas nema nikakav drugi sadržaj osim da se radi da bi se preživelo.
Razumljivo je, dodaje naš sagovornik, da vlasnici kapitala usmeravaju obrazovanje u cilju što uspešnijeg korišćenja radne snage, pa su i pripreme radnika za moderne tehnologije potrebne:
- Ali država i njeni visoki činovnici nemaju pravo da redukuju predmete iz društveno-humanističke sfere. Posebno nemaju pravo da idu nauštrb nacionalnih disciplina, da "oslobode" naraštaje znanja iz nacionalne kulture, nacionalne istorije, svega onoga što čini identitet našeg naroda. Nisu dobili i neće nikada da dobiju mandat da to čine. A stvari često izgledaju kao da mnogi koji odlučuju razmišljaju: Ne znam ni ja mnogo o tome, pa šta mi fali, vidite dokle sam dogurao.
Direktor Aleksandar Andrejić / Foto: V. Danilov

MINISTARSTVO: NE URUŠAVAMO GIMNAZIJE
U Ministaravu prosvete kažu da je interesovanje učenika za upis u IT odeljenje ove godine bilo najveće u Prvoj beogradskoj gimnaziji, gde je na jedno mesto konkurisalo 11 učenika.
- Predstavnici Ministarstva prosvete i rukovodstvo Prve beogradske gimnazije dogovorili su se da je prioritet IT smer i doneli odluku da se umesto jednog formiraju dva IT odeljenja. IT odeljenje nije nikome nametnuto, već je to škola izabrala. Tvrdnje da se uvođenjem specijalizovanih odeljenja urušava gimnazijsko obrazovanje je besmisleno - tvrde u Ministarstvu.
SVEČANA AKADEMIJA
Povodom obeležavanja 180 godina postojanja, Prva beogradska gimnazija održaće svečanu akademiju "U slavu prosvetiteljstva" večeras u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Ova gimnazija je osnovana 18. juna 1839. godine, a s obzirom na to da je Srbija bila pod turskom vlašću, koja je nerado gledala na postojanje narodnih škola, u početku su profesori bili uglavnom Srbi koji su živeli ili se školovali u Austrougarskoj.
Dugi niz godina Prva gimnazija "selila se" po Beogradu, da bi 1936. godine bio osveštan kamen temeljac na mestu koje je dala beogradska opština kod Crkve Aleksandra Nevskog.
Više puta je menjala ime. Godine 1990. vraćen joj je status klasične gimnazije i dobila je današnje ime - Prva beogradska gimnazija.
d
16.06.2019. 19:41
Какво школовање шофера. Па то је у бившој Југославији био посао за људе које нису имали никакву школу, буквално казњеничко занимање. У Канади неписмени долазе да полаѕу да возе камионе, нико нормалан то неће да ради.
Djeca treba da se osposobljavaju za rad, a ne za maštanje. Mora se birati zanimanje sa kojim se može zaposliti, a ne da završavaju škole i kukaju kako su bili dobri đaci pa nezaposleni i traže od države da ih zaposli, pa onda padaju na teret zaposlenih i dalje se proizvodi kadar koji nikome nije potreban. Privreda diktira zanimanja i to je tako u svim uspješnim industrijskim zemljama i nema pripravničkog nego se mora biti sposoban za rad. Pri izboru zanimanja se moraju oči dobro otvoriti.
@Dor - To i jeste najveći naš problem, što državu vode oni koji misle kao ti. Kakav ste vi jad, bože moj...
@Dor - Uvređeni bi da okači diplomu mačku o rep jer nema posla u svojoj struci. Ili bi možda svi trebali završavati jednu te istu školu i truliti na listi zavoda za zapošljavanje. Na Zapadu niko nikoga ne vodi za ručicu i obučava za posao, nego mora biti obučen za rad. Svi koji bježe iz Srbije na Zapad svi su stekli praksu jer nema pripravničkog. Poslodavac ne plaća obuku radnika pa da mu isti ode i drugome radi. Po Uvređenom razvoj privrede pada sa neba!
Привреда не диктира занимања. И која привреда? Ђаци који сада уписују гимназију завршавају школовање за девет-десет година. За коју привреду, јер Србија нема развојни привредни план ни за две године. Директор Прве београдске гимназије није достојан тог места.
Komentari (6)