IN MEMORIAM - TOZA OBRADOVIĆ (1950-2020): Odlazak velikana srpske strip-scene

М. МИРКОВИЋ

15. 08. 2020. u 21:57

U PETAK nas je napustio Svetozar Toza Obradović (1950), velikan jugoslovenske strip scene koje i kakve više nema, ne samo zato što nema one velike države.

IN MEMORIAM - ТОЗА ОБРАДОВИЋ (1950-2020): Одлазак великана српске стрип-сцене

Foto: Privatna arhiva

Najplodniji i najpopularniji scenarista obeležio je upravo ono vreme kada je deveta umetnost na našem tlu bila u najvećem zamahu i ostavio za sobom stripove objavljivane u milionskim tiražima - u doba kada su oni izlazili redovno i tačno na vreme stizali na trafike gde su stajali rame uz rame sa licencnim izdanjima.

Rođen u Novom Sadu, u rodnom gradu se školovao i nakon studija na Građevinskom fakultetu karijeru započeo na Televiziji Novi Sad, ali se ubrzo potpuno profesionalno posvetio stripu.

Uspešno se bavio i košarkom, kao igrač i trener u novosadskom klubu Slavija, a zatim i kao košarkaški sudija, a bio je i vojvođanski vicešampion u reliju.

Ipak, pobedila je detinja ljubav prema devetoj umetnosti, a kako je odrastao u istoj ulici sa Branislavom Kercem, upravo će sa ovim umetnikom kasnije Toza činiti legendarni, svakako najpopularniji stripski tandem na ovim prostorima i proslaviti se hit-naslovima raznih žanrova.

Tozini počeci vezuju se za strip-serijal "Poručnik Tara", te docnije serijale "Kobra", Cat Claw i "Nindža". Bio je prvi profesionalno angažovani strip-scenarista u novosadskom "Dnevniku", za koji radi na licencnom stripu "Veliki Blek" (najmanje 43 epizode), a kasnije i na domaćim serijalima "Lun kralj ponoći", "Troje nesalomljivih", "Izvidnik Rod", "Zeka Pega", "Porodica Srećković", "Kiki i Riki"... Napisao je brojne scenarije za licencni strip "Tarzan", kao i za strip Billy The Pljuc. Sredinom ove decenije učestvovao je u izradi stripa "Nevolje sa Rokijem i druge priče o ljudskim pravima", koji je postao sredstvo u nastavi u osnovnim školama u Crnoj Gori.

Foto: Privatna arhiva

Pored Kerca kao saradnika za koga će se zauvek vezivati njegovo ime, Toza je sarađivao sa gotovo svim vrsnim crtačima sa ovih prostora, a mnogo je njegovih scenarija objavljeno u državama širom Evrope pa i SAD.

Novi Sad i Srbija nikada se Obradoviću nisu na adekvatan način odužili, a pre nekoliko godina ovenčan je plaketom "Nikola Mitrović Kokan" za doprinos srpskom stripu u Leskovcu, gde mu je na otvaranju Smotre stripa odata počast minutom ćutanja.

 
PUBLICISTA I PEDAGOG

BAVIO se Svetozar Obradović i publicistikom ("Velike prevare i falsifikati", "Dnevnik"; "Novosadski strip!", "Prometej"), kao i pisanjem radio-drama i feljtona. Jedan je od osnivača Udruženja stripskih autora Srbije, gde je bio i potpredsednik.

Foto: Privatna arhiva

Posebno je zapažen Tozin pedagoški rad, kako kroz rubrike u "Strip zabavniku" i "Dečjem Dnevniku", tako i kroz školu stripa na Novosadskom otvorenom (radničkom) univerzitetu, gde je 2000. godine organizovao i izložbu "Novosadski strip prva generacija". Autor je i izložbe Gorana Đukića Gorskog održane 2011. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi, a onda je otkriveno i ovo! (FOTO)