DRONOM "HVATA" PRAVI TRENUTAK: U Gradskoj galeriji u Valjevu priređena izložba "Nove vizure" majstora fotografije Miroslava Jeremića
U Gradskoj galeriji u Valjevu priređena je izložba “Nove vizure”, majstora fotografije Miroslava Jeremića Jeremije. Prikazane su vrhunske, atraktivne fotografije pejzaža velikog formata koje je iz vazduha, uz pomoć drona, Jeremić načinio u Srbiji, Crnoj Gori, BiH...
Foto B. Puzovic
Jeremija, kako ga svi znaju, fotografijom je počeo da se bavi kao gimnazijalac. Studirao je filmsku kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bio je zaposlen u valjevskom studiju TV Beograd kao snimatelj, a bavio se i kratkometražnim filmom. Član je ULUPUDS, u Foto savezu Srbije ima zvanje majstora fotografije. Godinama se bavi edukacijom mladih fotografa i filmskih snimatelja, učestvovao je na brojnim izložbama i osvojio na desetine nagrada. Imao je 16 samostalnih izložbi u Srbiji i inostranstvu.
- Ponosno mogu reći da sam Jeremijina učenica, koji je ovim, kako stručno kažemo, ptičjim perspektivama, gornjim, top rakursima, pokazao da ima oko sokolovo – rekla je otvarajući izložbu filmska snimateljka Bojana Andrić, inače Valjevka. - Danas, u vreme kada je tehnologija toliko napredovala, svako može da “poleti” dronom, ali retko ko ume da vidi i snimi pravi trenutak, kao što to može Jeremija. A to je zapravo ono što ovaj naš posao čini najtežim.
Jeremić je učestvovao u opremanju knjiga “Podrinjsko-valjevske planine”, “Drina”, Botanička bašta planinske flore Crne Gore Kolašin – Dulovine”, “Vodič kroz lekovito bilje”, “Atlas ljekovitih biljaka bjelopoljskog kraja”, “Lepe šume Srbije”, “Grad Valjevo”, “Valjevska bolnica”, “Reke Srbije – Dunav, Drina, Tisa”, “Planina Povlen”. Autor je fotografija za monografije slikara Ljube Popovića, Vladimira Dunjića, Milana Tucovića, Vase Dolovačkog, Marine Nakićenović... Dve i po decenije saradnik je renomirane Moderne galerije Valjevo, u izradi kataloga.
Prateći savremene tehnologije, na ovaj način, uz pomoć drona, proširio sam vidike i saznanja o prirodi kojom se godinama bavim i pristupio potpuno novom sagledavanju pejzaža iz visine – kaže Miroslav Jeremić Jeremija. - Svaka fotograja uz pomoć drona, nastala je tako što sam tačno znao gde i kada treba da dođem, šta želim da snimim. Ako nema takvog pristupa, nastaju uglavnom nasumične fotografije. Zato svaka izložena fotografija ima priču, poput onih na kojima su ovekovečeni kanjoni Drine i Tare, najdublji u Evropi, ili vrtače u selu Gornje Košlje. Suština je nastojanje da neko iz fotografije može nešto da vidi, nauči.
Suština u ljubavi prema prirodi
- Kada su u pitanju fotografije načinjene u prirodi, ili pejzaži, suština je da se priroda pre svega mora voleti, u njoj boraviti, te znati šta se traži - kaže Jeremija. - Moraju se poznavati geografija, biljke, znati kako celi taj biodiverzitet diše... Tek kada se priroda upozna i zavoli, onda nastaju prave fotografije.
Preporučujemo
MOSTOVI SARADNjE: Smederevo okuplja delegacije iz regiona pred "Nušićeve dane"
08. 12. 2025. u 13:21
BEZ STRUJE SUTRA DEO PARAĆINA: Najavljeni radovi na niskonaponskoj mreži
07. 12. 2025. u 23:15
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)