FRANCUSKA JE PONOVO NA STRANI SRBIJE: Dr Aleksandra Kolaković i Arno Gujon o srpsko-francuskim vezama
TRIBINA dr Aleksandre Kolaković na temu „O Francuskoj i Srbiji: razgovor sa Arnom Gujonom“ može se pogledati na zvaničnom Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.
Foto: KCNS
Gost predavanja bio je Arno Gujon, osnivač humanitarne ogranizacije „Solidarnost za Kosovo“.
Razgovor sa Gujonom, velikim humanitarcem koji živi i radi u Srbiji, ima za cilj da osvetli nasleđe francusko-srpskih odnosa, kao i aktuelne odnose ove dve zemlje. Kroz analizu i komparaciju primera francusko-srpske saradnje iz prošlosti Gujonom ukazuje na posledice negativne medijske slike Srbije i Srba u francuskoj javnosti devedesetih godina prošlog veka, kao i na nastojanja da se obnovi ideja o večitom prijateljstvu.
Aleksandra Kolaković podsetila je na tradicionalno srpsko-francusko prijateljstvo i onaj najvažniji period ovog prijateljstva, period Velikog rata, kada je iskovano to bratstvo po oružju na koga se pozivaju i danas aktuelni političari i u Francuskoj i u Srbiji, i bez koga jedan razgovor o ove dve države ne može da protekne.
Naime, radi se o periodu tokom 1915. godine kada je došlo do sloma Srbije koja je jedan deo pomoći i spasa pronašla u Francuskoj i njenim organizovanim medicinskim i vojnim misijama.
- O Srbiji sam znao ono što je znao moj otac i moj deda, a oni su znali da je Srbija prijateljska zemlja, da su Srbija i Francuska bile na istoj strani u Prvom svetskom ratu. Nismo mi poznavali Srbe, ali smo znali da su naše veze duboke i istorijske - rekao je Gujon.
Gujon je u nastavku objasnio da je 2005. godine kada je prvi put bio na Kosovu i Metohiji slika koju je imao o Kosovu na osnovu onoga što je čuo u svojoj porodici dobila pravi oblik, jer je tamo, kako kaže, spoznao realnost.
Gujon je autor knjige „Svi moji putevi vode ka Srbiji“ koja svedoči o teškom životu našeg naroda na Kosovu i Metohiji. Osnovač je humanitarne organizacije „Solidarnost za Kosovo“ koja ima za cilj da pomogne srpskom narodu i ostalim nacionalnim manjinama koje žive na Kosovu i Metohiji, a koja je od svog osnivanja do danas renovirala veliki broj škola, bolnica, porodilišta, domova zdravlja, narodnih kuhinja i pomogla socijalno ugroženim porodicama koje žive na Kosovu.
Učesnik je akcije „Negujmo srpski jezik“ koja se bavi negovanjem i zaštitom srpskog jezika, pisma, opšte jezičke kulture i pismenosti i sa „Karavanom kulture govora“ u okviru te akcije obišao sve veće gradove u Srbiji: Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Kikindu, Mionicu, Požarevac, Niš. Nosilac je mnogobrojnih odlikovanja i priznanja za svoj dugogodišnji humanitarni rad. Odlikovan je i najvišim crkvenim odlikovanjima, Ordenom Svetog Save i Ordenom Svetog vladike Nikolaja. Posetio je mnoge naše manastire na Kosovu i Metohiji, a u Visokim Dečanima koje je podigao kralj Stefan Dečanski krstio se i primio pravoslavlje.
Gujon je rekao da sada kada posmatramo odnose Srbije i Francuske možemo reći da se Francuska sada više interesuje za ove prostore i da je prirodno da ove dve zemlje sarađuju zbog istorije, kulture i veza koje postoje među njima.
- Kada Francuska bude bila u potpunosti svoja ona će i u potpunosti biti na strani Srbije i nadam se da će opet zajedno ispisati sjajne stranice naše zajedničke istorije - zaključio je Gujon.
Preporučujemo
"IZ POŠTOVANjA PREMA LEGENDI" Osvanula čitulja za Čaka Norisa u "Novostima" (FOTO)
22. 03. 2026. u 08:54
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (5)