Beograđani se žali na insekte koji su se nastanili u pukotinama fasada: Odbegle pčele bezopasne, ali ih ne dirajte

G. NOVAKOVIĆ

13. 06. 2020. u 16:01

- Sugrađani treba da budu radosni kada ih vide u svom kraju, jer su one indikatori zdrave životne sredine - poručuju pčelari

Београђани се жали на инсекте који су се настанили у пукотинама фасада: Одбегле пчеле безопасне, али их не дирајте
ROJEVI odbeglih pčela nastanili su prestonicu. Ima ih u pukotinama na fasadi beogradskih solitera, u olucima, odžacima, u drveću, pa čak i u otvorima za roletne. Iako prizor njihovog leta i zvuk zujanja nisu nimalo prijatni, stručnjaci napominju da razloga za strah nema i apeluju na sugrađane da ih ne istrebljuju.

Prizor roja zujalica ispred prozora u jednom od solitera na Vidikovcu uznemirio je ceo komšiluk. Činilo se kao da problem postoji na četvrtom spratu, zbog lipe koja cveta baš uz prozor, ali ispostavilo se da pčele lete svuda.

- Šokirala sam se kad sam videla koliko ih je - priča Snežana Č. - Uletele su mi u stan, a kroz prozor nisam mogla glavu da promolim od roja.

Cela vertikala višespratnice organizovala se da reši problem. Ustanovljeno je gde je pukotina u koju su se zavukle, i budući da je većina insekata izašla iz "kuće" tokom dana, to je bila prilika da se pukotina zamalteriše.

FORMIRANjE AZILA U TOKU je realizacija projekta u okviru kojeg će u Košutnjaku biti postavljen "pčelinji azil". U Beogradu, prema podacima Beogradskog udruženja pčelara, postoji nešto više od 3.000 odbeglih rojeva pčela. Smeštajni kapaciteti azila biće nekoliko desetina košnica.

Iako su pčelari svesni da njihov dolazak nije nimalo prijatan za one koji o pčelama malo znaju, iz Beogradskog udruženja pčelara ističu da nema mesta za paniku u ovakvim situacijama. Naprotiv.

- Sugrađani treba da budu radosni kada ih vide u svom kraju, jer su one indikatori zdrave životne sredine - kaže nam predsednik Udruženja Stanko Rajić. - Baš ovo vreme je period njihovog razmnožavanja. Reč je o prirodnom procesu i situacija bi trebalo da bude mirnija već krajem meseca.

Opisana situacija, kaže naš sagovornik, nije opasna po ljude. Kada je roj napolju, prozore treba zatvoriti, a ukoliko uđu u stambeni prostor, pčelu treba pustiti, jer će ona svakako izaći napolje, u okruženje koje joj prija. Nikako ih ne treba trovati, jer je reč o zaštićenoj vrsti. Iako iz firmi za dezinsekciju kvalifikuju ove pčele kao divlje, Rajić naglašava da takve vrste u Srbiji ne postoje.

- To su pčele koje su pobegle sa njiva. One su procenile da im je u gradu bolje, jer nema prskanja. U Beogradu ima više od 200 vrsta pčela, od kojih je medonosna najrasprostranjenija - kaže Rajić.

Beogradsko udruženje pčelara volonterski obavlja posao uklanjanja pčela specijalnim usisivačima, ukoliko mogu da im priđu. Nažalost, sa višespratnicama ne mogu da uđu ukoštac, jer im je potrebna pomoć građevinskih ili vatrogasnih ekipa sa dizalicama. To ne mogu da zahtevaju, budući da gradske vlasti još nisu opredelile sredstva u budžetu za skupljanje odbeglih pčela.






Pratite nas i putem iOS i android aplikacije