ĆUTATI, KUKATI ILI REAGOVATI? Reakcija na novu Basarinu knjigu
UDRUŽENjE Valjevaca u Beogradu je juna 2013. izdalo zbirku sećanja "Maturanti Valjevske gimnazije 1953" koju su priredili Milojko Lazić i Zorka Vukmirović.
Foto Tanjug
Priređivači nisu imali priliku da dobiju prilog od akademika Ljube Popovića, pa su u celosti preneli njegov intervju, koje su NOVOSTI objavile 2. marta 2013. pod naslovom NIJE SRPSKI KUKATI autora Gorana Čvorovića. Naš veliki slikar je naglasio da ne prima nagrade a o svom stvaralaštvu je rekao: "Ja imam jedan crni kvadrat u meni i nešto zapisano na njemu. Iz njega izlaze spodobe, iz tog mraka, za koje ništa ne znam i ne odgovaram za njih. Moj zadatak je da ih obradim likovno onako kako sam naučen na Akademiji i jedan će me pratiti celog života..."
Obično se kaže: Najteže je biti pop u svom selu! Ako te tvoji drugovi i drugarice iz đačkih klupa prihvate i ponose se tobom, onda je to najveća nagrada. Naravno, svako ko od nas maturanata 1953. ima priliku da nastupa u medijima na temu o Valjevu i Valjevcima pomene odgovornost gradske vlasti što je grob našeg druga Ljube zarastao u korov bez vidljive oznake.
Sada ne mogu da prećutim da je mene, a i sve aktivne Valjevce iz generacije 1953., povredilo pisanje dobitnika ovogodišnje NIN-ove nagrade za književnost, Svetislava Basare u knjizi Kontraedorfin.
On je prostačkom manipulacijom suprostvio akademiku Desanki Maksimović tobože brigu za spomenik Ljubi i da je ona" time stekla privilegiju da joj u Valjevu za života, pod njenim pokroviteljstvom bude podignut spomenik u prirodnoj veličini, rad N. N. kamenoresca, ali Popoviću (Ljubomiru, r. 1934. +2017) sve da sto put zaredom umre, sve da Peta republika Popoviću podigne spomenik na vrhu Trijumfalne kapije - Valjevo nikada neće podići spomenik - i to na Popovićevu sreću - D. Bogutović, portal Novosti 28.01.2021". Namerno ne pominjem šta je dvostruki laureat NIN-ove nagrade naveo čime je ona stekla tu privilegiju, ali taj spomenik je podignut za života pesnikinje 1990. i na njenu intervenciju predstavlja DAR PESNIŠTVU OD PESNIČKOG NARODA. Dakle, nije samo manipulacija u pitanju već tendenciono podmetanje da bi se ugled pesnikinje okaljao. Spomenik Desanki Maksimović je podignut u Tašmajdanskom parku 2007. posle njene smrti.
Svako ima pravo na svoj utisak o nečijem umetničkom stvaralaštvu. Neki ne bi stavili Ljubine slike inspirisane njegovim CRNIM KVADRATOM u dečiju sobu, ali mu ne osporavaju njegovo dostignuće u svetu umetnosti. Naprotiv, nesporno je da pripada svetskom vrhu. Mišljenje Svetozara Basrae o poeziji Desanke Maksimović je njegovo lično mišljenje, međutim način kako je to zloupotrebio pod imenom svog junaka nije viteški i spada u kategoriju "pucanja u Mona Lizu" kako je to neki pucač uradio u Luvru da bi se takvim suludim činom upisao u istoriju.
Kako bi trebalo reagovati? Naravno, knjigu ne treba proterati iz knjižara i biblioteka u Valjevu, ali bi autoru trebalo staviti do znanja da nije dobrodošao u Valjevu, pa čak i kad bi se potrudio da dođe da pročita šta piše na spomeniku pesništvu. Kada poslenici zaduženi za kulturu u gradskoj vlasti završe projekat "Aleja velikana ili memorijalni park Ljuba Popović" treba da pozvovu dvostrukog NIN-ovog laureata Basaru na otvaranje bez uslovljavanja da prethodno treba da se pokloni Desankinom grobu u Brankovini.
Dr Zorka Vukmirović, naučni savetnik u penziji, maturant Valjevske gimnazije generacije 1952/53.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)