EVROPSKA ODBRANA HRVATSKIH ZLOČINA: Ceo 20. vek je prožet pomaganju hrvatske stvari naspram Srpske

Dr Zoran Avramović, naučni savetnik

30. 07. 2022. u 12:00

U NAŠOJ političkoj javnosti često se postavlja pitanje povodom hrvatskog odnosa prema srpskom obeležavanju jasenovačkog genocida.

ЕВРОПСКА ОДБРАНА ХРВАТСКИХ ЗЛОЧИНА: Цео 20. век је прожет помагању хрватске ствари наспрам Српске

Foto Ž. Knežević

Zašto Evropa ćuti? Drugi se čude kako jedna država u EU zabranjuje, ne dozvoljava srpskom predsedniku da se pokloni mučeničkim senima svojih sunarodnika.

Zar ne znamao odgovore? Pa ceo 20. vek je u znaku evropskog pomaganja hrvatske stvari u odnosu na srpske. Radi se o kontinuitetu. Pojam političke Evrope je menjao značenja, menjala se i uloga pojedinih evropskih država, ali je uvek hrvatska strana bila na dobitku. Posle Prvog svetskog rata pomagala je ulazak Hrvata u jugoslovensku državu. Između dva rata, fašističke države su pomagale ustaški pokret. Italija pruža utočište za oko 2.000 ustaša, a Musolini računa na kosovske Albance da budu nož u leđa Jugoslaviji. Uz pomoć Engleza stvorena je Banovina Hrvatska 1939. godine. Od 1941. do 1945. ustaška država je saveznik nacista i po uledu na Aušvic osniva Jasenovac. A 1943. Englezi prave neverovatan politički zaokret: odbacuju monarhiju i podržavaju komunistu Hrvata Josipa Broza Tita. Zašto?

Filozof Svetozar Stojanović je u jednom radu postavio ključno pitanje srpsko-hrvatskih odnosa: da li je SFRJ bila mogućna posle Jasenovca? Da, bila je mogućna zahvaljujući tadašnjoj zapadnoj Evropi, pre svega Englezima. Umesto da odgovaraju za genocid nad Srbima, oni su nagrađeni nastavkom života u državi za koju je Jovan Dučić 1942. godine napisao da "nije moguća zajednica ubica i ubijenih". A vođe krvoločne ustaške države slobodno su se šetale po Evropi i Americi. Ante Pavelić po Argentini i Španiji, a Andrija Artuković po Americi. Da li da poverujemo da vlade tih država nisu znale koga štite? Za to vreme Draža Mihailović, komandant jugoslovenske vojske je pogubljen, a tadašnja Evropa (saveznici) je ćutala.

Evropska odbrana Hrvata se nastavlja posle rata. Pomažu novi separatistički pokret stacioniran u germanskom delu Evrope, kome se priključuje albanski živalj sa Kosova i Metohije. Žar hrvatske srbofobije nije ugašen. Naprotiv, rasplamsava se uz pomoć EU krajem osamdesetih. Stiže ilegalnim putem oružje, a politički prvaci zapadnog dela EU spremaju neustavno priznanje Hrvatske. A vrhunac političke nagrade Hrvatske desio se sa odobravanjem proterivanja 500.000 Srba od 1991. do 1995. godine. Ono što nije uradila ustaška država uradila je evropska Hrvatska sa sve ćutanjem EU. A pre i posle 1992. godine, Hrvati podržavaju sve antisrpske pojave i procese u SFRJ, odnosno u regionu.

Tako, evropska Hrvatska u proširenoj EU, podiže spomenike nekim ustašama, sluša ustaški poziv na dom i ubistvo Srba, u državnim ustanovama (Arhiv Hrvatske) objavljuje knjige u kojima nije reč o reviziji već o kompletnoj izmišljotini (fantaziji) srpskog genocida nad Hrvatima. Posle stotinu knjiga, hiljada dokumenata i fotografija, svedočenja, našao se i taj koji će ponovo ubijati već masakrirane Srbe u Jasenovcu. A današnja Evropa sve to mirno gleda i ćuti.

Evropa će i ubuduće ćutati na hrvatsku srbofobiju? Pravo pitanje je zapravo kako će srpska politička javnost delovati u budućnosti. Posle tragičnog utapanja svojih pobeda u dva rata u jugoslovenstvo, posle svega šta su doživeli u toj državi, jedino im preostaje da kolektivu političku pamet posvete sebi, svojim interesima i pravima, da se bore za svoje vrednosti i da nikad ne ponove takve kardinalne državne i političke greške i da se bore protiv svake inostrane (i domaće) srbofobije, dakle za istinu o sebi. A deo te istine je što se dogodilo nesrećno državno povezivanje sa Hrvatima početkom 20. veka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (3)