PREMINUO DOKTOR ZORAN RAKONJAC: Bio je vrhunski profesionalac, kolege se u suzama opraštaju od njega
DR ZORAN Rakonjac, specijalista dečije hirurgije i načelnik Klinike za dečiju hirurgiju u UKC-u Republike Srpske, preminuo je juče u Beogradu nakon kratke i teške bolesti.
Foto: Facebook
Poslovodstvo UKC RS na čelu sa prof. dr Vladom Đajićem uputili su saučešće porodici i kolegama.
- Lekari, medicinsko osoblje i svi zaposleni u našoj ustanovi imali su privilegiju što su poznavali uvaženog lekara i imali priliku da sa njim sarađuju. Bio je vrhunski profesionalac, pun etike i odgovornosti prema onima kojima je to bilo najpotrebnije, a to su naši najmlađi pacijenti - saopštili su iz UKC-a RS.
Doc. dr sc. med. Zoran Rakonjac rođen je 14.aprila 1963. godine u Sanskom Mostu gde je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet upisao je 1982. godine u Banjaluci. Nakon odsluženog vojnog roka 1983. godine započeo je studije. Medicinski fakultet je završio 1989. godine sa prosečnom ocenom 9,25 i stiče diplomu doktora medicine. Od Univerziteta u Banjaluci dobio je zlatnu značku jer je proglašen za najboljeg studenta generacije.
Obavezan lekarski staž obavljao je od novembra 1989.godine do novembra 1990. godine u Domu zdravlja Sanski Most i Kliničkom centru Banja Luka. U decembru 1990.godine položio je stručni ispit. U maju 1991. godine primljen je na Medicinski fakultet u Banjaluci kao asistent na Katedri za infektivne bolesti gđe radi do septembra 1994. godine. Specijalizaciju iz đečije hirurgije započinje u septembru 1994. godine na Medicinskom fakultetu u Banjaluci, a specijalistički ispit je polažio u septembru 1999.godine u Banjaluci.
Svoj radni vek je proveo u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske Klinici za dečiju hirurgiju. U periodu od 2008. godine obavlja poslove i radne zadatke Šefa Ođela za specijalne delatnosti, a od 1. juna 2016. godine imenovan je za načelnika Klinike za dečiju hirurgiju.
U oktobru 1999. godine upisao je postdiplomski studij iz oblasti onkologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, da bi 2000. godine nastavio sa postdiplomskim studijima iz oblasti ortopedije na istom fakultetu. Magistarsku tezu odbranio je 1. aprila 2002. godine pod nazivom „Procena kliničkih i radiografskih parametara za postavljanje indikacija za hiruršku korekciju pes equinovarusa“ pod mentorstvom prof. dr Radivoja Brdara. U julu 2009.godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu prijavljuje temu za izradu doktorske disertacije pod nazivom „Minimalno invazivni hirurški tretman urođenog krivog stopala“ pod mentorstvom prof.dr Radivoja Brdara koja je odobrena od strane Nastavno-naučnog veća, jula 2010. godine. Od 2002. godine učestvuje u nastavi iz hirurgije, kao viši asistent na Katedri za hirurgiji Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Kao autor ili koautor objavio je 20 naučnih i stručnih radova. Autor je poglavlja "Osnovi traumatologije koštano-zglobnog sistema u đečijem uzrastu", u knjizi "Đečija hirurgija" koja je izdata 2012. godine u Banjaluci. Bio je član Predsedništva Sekcije za dečiju hirurgiju, Srpskog lekarskog društva i Sekcije Đečijih hirurga Bosne i Hercegovine. Član je Udruženja hirurga Republike Srpske. Odluku o dodeli zvanja primarijus dobija od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Repubike Srpske 7.aprila 2017. godine.
Preporučujemo
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)