KIJEV PRED AMPUTACIJOM: Napadi na mostove dele grad na dva dela, Rusi teraju strance, Merc hitno dotrčao kod Zelenskog

UKRAJINSKA prestonica proživljava najteže dane od početka sukoba.

КИЈЕВ ПРЕД АМПУТАЦИЈОМ: Напади на мостове деле град на два дела, Руси терају странце, Мерц хитно дотрчао код Зеленског

Foto: Printscreen / X / icardo8

Masovni udari ruskih bespilotnih letelica više nisu usmereni samo na elektro-energetsku mrežu. Ovoga puta, meta je glavna saobraćajna kičma grada – cilj je potpuno presecanje veza između dve polovine ukrajinske prestonice. Baš u trenutku kada rusko Ministarstvo spoljnih poslova izdaje nedvosmislen ultimatum strancima i diplomatama da bez odlaganja odu, na glavnu železničku stanicu stigla je nemačka državna delegacija. Dolazak novog kancelara Fridriha Merca pod zvucima sirena za vazdušnu opasnost jasan je znak: prestonica na Dnjepru ušla je u fazu koja može trajno da prelomi dalji tok rata.

Dnjepar postaje nepremostiva barijera

Sistematski i hladnokrvno proračunati udari na glavne saobraćajne pravce pretvorili su reku u prirodnu prepreku koja sada cepa tkivo grada. Nakon što je u višednevnim naletima teško oštećen i potpuno zatvoren Južni most – čime je prekinuta i ključna zelena linija metroa koja povezuje dve obale – vazdušni napadi su se preselili uzvodno. Novi udar usledio je direktno na kolovoz i kontaktnu mrežu Severnog mosta, onesposobivši glavni alternativni pravac za stotine hiljada ljudi.

Posledice ovih udara daleko prevazilaze saobraćajne gužve; oni direktno udaraju na demografsku i funkcionalnu strukturu Kijeva. Sa gotovo trećinom stanovništva zarobljenom u ogromnim stambenim četvrtima na levoj obali Dnjepra, potpuno odsečenom od državnih institucija, centralnih bolnica i poslovnih centara na desnoj strani, grad klizi u unutrašnju blokadu. Pored saobraćajnog haosa, brutalni udari na infrastrukturne čvorove duž reke teško su uzdrmali i energetski sistem, ostavljajući čitave rejone, poput levoobalnog Desnjanskog, u mraku i bez grejanja usred hladnog talasa. Prizori ostavljenih automobila i kolona preplašenih građana koji kroz dim, pešice pokušavaju da se domognu preostalih prelaza, najbolje oslikavaju priznanje gradskih službi i samog gradonačelnika Vitalija Klička da neprijatelj ovoga puta doslovno kida grad na komade.

Moskva izdala crveni alarm za diplomate

Paralelno sa vazdušnim udarima, na relaciji Moskva–Kijev odigrava se nezapamćena diplomatska drama koja je u zapadnim ambasadama upalila sve crvene lampice. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova izašlo je sa zvaničnim i neuobičajeno oštrim  upozorenjem, pozvavši strane državljane i kompletno diplomatsko osoblje da odmah napuste ukrajinsku prestonicu. Svako ko odluči da ostane u blizini državnih i vojnih objekata, prema poruci iz Kremlja, čini to na sopstveni rizik. Ovakav potez, koji u ratnoj praksi gotovo uvek najavljuje prelazak na najrazorniju fazu bombardovanja, podigao je tenzije do tačke ključanja. 

Brisel je ovu retoriku odmah označio kao klasičan pokušaj zastrašivanja i pritiska na evropsku solidarnost, ali odgovor zapadnih emisara na terenu bio je demonstrativno prkosan. Šefica delegacije EU Katarina Maternova javno je poručila da evropska misija i ambasade 25 država članica ne idu nigde iz Kijeva. Njen nemački kolega, ambasador Boris Ruge, kratko je na mreži „Iks“ otpisao sa: „Amin – ostajemo“, podsećajući Moskvu na striktne obaveze iz Bečke konvencije o zaštiti diplomata. Ipak, iza ove fasade institucionalne hrabrosti krije se surova realnost na terenu: ako ruski dronovi potpuno preseku komunalne čvorove na Dnjepru, zapadne diplomate će, umesto pod reflektorima geopolitičke solidarnosti, uskoro morati da funkcionišu u potpunom mraku, izolaciji i bez osnovnih veza sa spoljnim svetom.

Merc u epicentru krize sa milijardu evra 

Dok su dronovi kidali preostale komunikacione veze, a dim se još podizao sa ruševina Nacionalne akademije nauka koju je prethodno razorio udar bespilotne letelice, na perone kijevske železničke stanice stupio je Fridrih Merc. Aktuelni nemački kancelar odlično razume da unutrašnji politički potresi u Berlinu, praćeni velikim usponom desnice i pritiscima javnog mnjenja, ozbiljno ljuljaju dosadašnji evropski kurs pomoći Ukrajini. Njegovo prisustvo pored Vladimira Zelenskog imalo je samo jednu svrhu – direktnu demonstraciju da Nemačka, kao ključni evropski oslonac Kijeva, neće uzmaknuti pred pretnjama iz Kremlja.

Potvrda tih reči stigla je u vidu novog, finansijsko-vojnog paketa vrednog 1,35 milijardi evra. Od te sume, okrugla milijarda evra je hitno preusmerena u vojne arsenale za nabavku PVO projektila i naoružanja, dok je 350 miliona evra namenjeno sanaciji teško oštećenog energetskog sistema pre nego što grad stegnu prvi zimski mrazevi. Ipak, suština ove posete, koju je Merc realizovao u pratnji ministarke privrede Katerine Rajhe i desetorice vodećih direktora nemačke odbrambene industrije, leži u potpisivanju 14 sporazuma teških čak 6,6 milijardi evra. Ugovori sa vojnim gigantima, kao što su Hensolt i Kvantum sistems, otvaraju vrata za hitnu zajedničku proizvodnju hiljada tehnološki naprednih dronova-presretača. Ove letelice predstavljaju poslednju nadu Kjeva da na nebu zaustavi nove ruske mlazne bespilotne letelice, zbog čega je Merc iz prestonice pod opsadom poslao nedvosmislenu poruku: „Ako Nemačka poklekne, pašće i Evropa. Sa Putinom možemo razgovarati tek kada oružje utihne“.

Trka sa vremenom pod rojevima dronova

Kijev je pritešnjen surovim geopolitičkim makazama: izlaz je sve uži, a manevarski prostor gotovo da više ne postoji. Strategija izolacije stambenih četvrti na levoj obali Dnjepra od komandnih centara na desnoj, sinhronizovana sa potpunim energetskim slomom, jasno pokazuje nameru ruskih snaga: učiniti funkcionisanje prestonice neodrživim pre nego što padne prvi ozbiljan sneg.

Sa druge strane, Mercov iznenadni dolazak i stavljanje milijardi evra na sto potvrđuju da Berlin i Brisel svesno podižu uloge do maksimuma. Odbrana preostalih kijevskih mostova tako prerasta iz čisto vojno-inženjerskog zadatka u simboličnu i stratešku bitku za opstanak celokupnog zapadnog uticaja na istoku Evrope. Vreme za pregovore za stolom i političko taktiziranje je očigledno isteklo – na red je stupio sirovi rat iscrpljivanja u kom odlučuju rojevi bespilotnih letelica, logistika i gola borba za opstanak vitalne infrastrukture.

BONUS VIDEO: UKRAJINA: Snimci posle raketnog napada na Kijev

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

PAPRENA CIFRA! Evo koliko Jelena Karleuša i Tošić plaćaju stan u Milanu - Atina živi na luks lokaciji