Krađa identiteta: Pakao zbog dvojnika

V. S. Crnjanski - Z. Uskoković

06. 04. 2013. u 20:58

Iza sve češćih krađa identiteta u Srbiji stoji unosan biznis. Na tuđe ime otvaraju firme, dižu kredite, kupuju robu... Sudovi skoro da nisu izrekli nijednu kaznu za ovakva dela

UPRKOS tome što se nikad nisu sreli, Smederevac Jovan Nikolić i Bečejac Nikola Vujkov Isić imaju mnogo više zajedničkog nego što bi sami želeli. I jednom i drugom život se preko noći pretvorio u pakao, kada je nepoznati "dvojnik" zloupotrebio njihove lična dokumenta, pa otvorio firme, podigao kredite, kupovao robu... A onda su počele da stižu kazne za carinske i druge prekršaje.

Krađa identiteta, koja je već godinama, prema Američkoj federalnoj komisiji za trgovinu, prva na listi "naj-prevara", postaje unosan biznis i u Srbiji. Iz godine u godinu povećava se broj ljudi kojima na kućne adrese dolaze računi za razna dugovanja ili prijave za utaju poreza. Ili im stiže da plate robu i usluge koje nikad nisu koristili.

Građani nisu svesni gde sve "seju" lične podatke i ne shvataju kakve ih opasnosti zbog toga vrebaju. Naročito su opasni upadi u velike elektronske baze podataka kakve imaju banke, sistemi koji se bave trgovinom preko interneta, evidencije zdravstvenih i penzionih osiguranika, državne institucije.

- Zloupotreba ličnih podataka, koja danas može da vam se desi čak i ako ne izgubite ličnu kartu ili pasoš, tek počilje da cveta - kaže prof. Bogoljub Milosavljević sa beogradskog Pravnog fakulteta Univerziteta Union. - Računari i umrežavanje omogućavaju da se podaci svakog od nas nalaze u nekoliko, pa i u nekoliko desetina baza. To stvara šanse za zloupotrebe.

Po njegovim rečima, mnogi prikupljaju podatke i bez zakonskih ovlašćenja (recimo, sportski klubovi). Ali nekada i zakon dozvoljava bespotrebno uzimanje podataka. Centralno pitanje ipak je kako se baze štite.


PRESUDA NEMA
ZAKONSKE kazne za zloupotrebu ličnih podataka za firme su 50.000 do milion dinara, a za građane 5.000 do 50.000. Broj podnetih krivičnih prijava za ovo delo ne prelazi pet-šest godišnje, a sudovi skoro nisu izrekli nijednu kaznu.

- Gotovo svakog dana vam neko traži jedinstven matični broj, a on je najopasnija šifra za ulazak u različite baze - upozorava Milosavljević.

U Srbiji, inače, ima više od 300.000 institucija koje rukuju ličnim podacima građana. Procene su da one imaju više od milion baza podataka, a neke i više od jedne.

Najviše evidencija ima MUP, ali tu su i Vojska, bezbednosne službe, Carina, poreznici, pravosuđe, banke, firme, zdravstvene i socijalne ustanove, penzioni fond, škole, biblioteke, opštine, izborne komisije...

U nedavno završenom istraživanju, Partneri za demokratske promene Srbije utvrdili su da mnogi rukovaoci podacima (kako se oni zvanično zovu) nemaju nikakvu ili veoma slabu zaštitu.

- Često možemo čuti "za mene privatnost nije važna, ionako nemam šta da krijem".

Međutim, zloupotrebe privatnosti, posebno ličnih podataka su česte, a uglavnom ih postanemo svesni kada šteta već nastane.

Najočigledniji primer je krađa identiteta, koja predstavlja krivično delo - kaže Uroš Mišljenović iz ove organizacije.


Do nje, objašnjava, najčešće dolazi kada građanin svojevoljno ustupi podatke, pa oni kasnije budu zloupotrebljeni. I on pominje nedavni slučaj bravara Jovana Nikolića, koji pokazuje koliko je bitno da ljudi budu pažljivi kada ustupaju lične karte na fotokopiranje.

JEDAN ODSTO BAZA U REGISTRU SVI oni koji rukuju ličnim podacima građana trebalo bi da prijave svoje zbirke, odnosno baze podataka u centralni registar, kako bi poverenik mogao da kontroliše ko i kako obrađuje jedinstven matični broj, ime i prezime, adresu ljudi.
Prošle godine u Centralni registar upisano je 303 rukovaoca ličnim podacima, i 1.575 evidencija o zbirkama podataka koje oni vode. Ako su procene da baza ima više od milion, jasno je da je upisano manje od jedan odsto.

- Kada ustupimo podatke nekome, to nikako ne znači da je dozvoljeno te podatke koristiti u druge svrhe. Zato građanima preporučujemo da ustupaju samo onoliko podataka o sebi koliko je to neophodno u konkretnom slučaju.

Posledice mogu biti ozbiljne, i važno je da nadležni organi (policija, tužilaštva, sudovi, APR) ulože napore da se žrtva u najkraćem roku rastereti obaveza koje je, navodno, preuzela - kaže Mišljenović.

Inače, prema podacima MUP, broj ljudi koji prijave da im je neko ukrao i zloupotrebio dokumenta i dalje je mali, i može se godišnje izbrojati na prste jedne ruke.

Ali zato ima dosta onih koji dobrovoljno prodaju svoja lična dokumenta za 150 evra, a potom prijavljuju da su im ona ukradena.

Oni kojima su stvarno ukradeni podaci to najčešće shvate kad im stigne da plate neku kaznu. A onda često stvar ode predaleko...


NADZOR I ZAKON

U postupku nadzora organa državne uprave i lokalne samouprave, preduzeća, trgovina, zdravstvenog i pravosudnog sistema, banaka, Kancelarija poverenika za zaštitu podataka o ličnosti lane je otkrila: pet nezakonitih obrada ličnih podataka od strane političkih partija, 12 objavljivanja JMBG na internetu ili oglasnim tablama, 11 nezakonitih obrada ličnih podataka u marketinške svrhe, 18 nezakonitih prikupljanja fotokopija ličnih karata i podataka, osam neovlašćenih otkrivanja ličnih podataka trećim licima, četiri pristupa neovlašćenih lica ličnim podacima, 48 obrada podataka bez saglasnosti vlasnika i jednu obradu biometrijskih podataka u svrhu kontrole radnog vremena.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (15)

marko/sweden

06.04.2013. 23:05

Ma dajte ljudi to je u evropi normalno,sta vam je,nije to samo kod nas,to sto se kod nas radi je sitna boranija naspram onog sta se desava u D,CH,SWE,DK and UK tamo se prave radnje sa falsch karticama i laznim indetitetom......

BAS

07.04.2013. 14:23

@marko/sweden - Da, samo sto tamo nisu krivi prevareni i oni ne odgovaraju, nego oni koji im to omogucuju...

Zoran1

07.04.2013. 00:33

Kada nesposobna vlada stavi na polozaj nesposobno i korumpirano sudstvo i tuzilistvo koje na kaznjava dovoljno kriminal cveta. Da su dobijali poslove po sposobnosti a ne po vezama situacija bi bila daleko bolja. Teske kazne = malo kriminala. Male kaznice = puno kriminala.Glavni krivac = dedinjski klan.

INT

07.04.2013. 00:54

danas u svetu je internet kriminal broj jedan, sve ukupna suma novca u toku godine prevazilazi godisnju sumu novca ostvarenu na prodaji kokaina, heroina i marihuane zajedno. Samo u nemackoj za godinu dana se internet kriminalom ukrade 240 MILIJARDE €.....bila je na ARTE tv kanalu veoma dobra emisija o tome, kriminalna internet policija pricala o tome....neverovatne stvari......klinca mloletnog u US posle 8 godina trazenja uhapsili ,digo neverovatnu milionsku sumu dolara......

Yella

07.04.2013. 03:18

Gde ja zivim to je jednostavno nemoguce.Ako neko hoce da otvori biznis na na to i to ime sa tim imenom , odmah se na kompkuteru pojavi da takvo ime postoji i nema sanse da to uradi.Hakera ima svugde ali cim se primeti da je neko opljackan za novac na kartici , banka vraca i ukida se broj te kartice.

Petar Vilotic

07.04.2013. 10:31

Bravo Politicari iBravo Korupciji i Bravu Pravosudju svi u jedan kazan. sve stase dasava lose Kradja Korupcija prevara sudsrvo po stricevima i familiji ako nemas gotov si ako imas imas i za sud zakon i da malo duze pozivis. Sramota u Svetu smo poznati sa takvim navikama i kriminalom i pitamo se sto nas Svet mrzi.? .Pa kada se mozemo opametiti i stati u red normalnog naroda. smeju nam se i zivotinje i zaobilaze jer nema poverenja nit pravde.. doklen cemo ovako se boksovati vec jedemo jedno drug

Dragan

07.04.2013. 11:22

Nije mi jasno st to i gde to gospoda iz clanka: Jovan Nikolić i Nikola Vujkov Isić treba da bilo sta dokazuju. U demokratskom drustvu i pravnoj drzavi gradjani nisu ti koji trebaju da dokazuju svoju nevinost. Neko drugi treba da dokaze da ovi ljudi duguju novac recimo na osnovu video dokumentacije (svaka banka je opremljena sredstvima za acdi i video nadzor), otisaka prstuju, itd.

Petar Vilotic

07.04.2013. 11:32

Bravo Srbijo Politicari Sudstvo Korupcijo Pravdo i Srbski Narodu. Ruski Rolet u Srbi uvek je bio i ostaje. a zato i tabkamo korak napred tri nazad i tako jednog bliznjeg Dana nas nema pojela nas korupcija Politika . i izdajnica Sram pa uvek sram po jedinacno ali imaih mnogo...

APR

07.04.2013. 12:02

Zašto u APR-u na internetu stoji u pretragama firmi i matični broj vlasnika firme ?

dzordz

07.04.2013. 15:30

na radiju sam slusao primer zene iz ns na cije ime je prevarant digao kredit. sud je jadnu zenu osudio i kaznio, a nisam cuo da je nadjen prevarant niti da je banka kriva zbog prihvatanja fotokopije licne karte.

Miki

07.04.2013. 20:47

Studentski centar Subotica je 2006. godine otvorio tekuće račune u NLB banci za sve studente korisnike smeštaja bez znanja i pristanka studenata! To je klasična zloupotreba ličnih podataka, ni manje ni više - nego od strane državne ustanove, kojoj jel da, načelno, treba da verujemo. U to vreme nismo imali ni kome da se žalimo jer su se direktori smenjivali jednom mesečno, tako da nismo znali čije je to maslo, a zakon o zaštiti podataka nije ni postojao, niti ko o tome vodi računa

Procedure su poznate, zakoni postoje

08.04.2013. 01:49

Ne treba tu zamajavati ljude. Lako je utvrditi zloupotrebe, i ko ih je počinio. Njih treba kazniti, pa će drugi da razmisle kad pokušaju isto. Bilo je toga i ranije, ali se nije dizala ovolika dževa, već su krivci hapšeni i osuđivani.

Snezana

11.04.2014. 13:16

Upravo prolazim kroz ovo. Moj maticni broj je zloupotrebljen, i poslato mi je na naplatu dugovanje prema Telekomu koje nisam napravila. Telekom, naravno ne zanima da istraze slucaj. Borba mi tek predstoji.