SRPSKO SLATKO U HRVATSKOJ TEGLI: Uprkos brojnim proizvođačima, naša hrana najčešće u stranoj ambalaži
PČELARI su poslednji u nizu koji su se požalili da domaći adut moraju da pakuju i izvoze u - stranim teglama.
Ilustracija Toše Borkovića
Godinama proizvođači pića i hrane ambalažu uvoze, iako u Srbiji još radi fabrika čiji su dnevni kapaciteti 300 tona stakla dnevno.
Srpska fabrika stakla iz Paraćina, iako najveći, nije jedini proizvođač stakla u Srbiji. Prema podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji se oko 70 privrednih subjekata bavi proizvodnjom ravnog ili šupljeg stakla, staklenih vlakana ili obradom ostalog stakla, dok se oblikovanjem i obradom ravnog stakla bavi oko 140 firmi.
- Na osnovu informacija kojima raspolažemo, proizvodnja stakla i proizvoda od stakla je u 2019. godini zabeležila rast od 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ona u ukupnoj proizvodnji u Srbiji učestvuje sa 4,7 odsto - kažu u Udruženju za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS. - Tokom 2019. godine u Srbiju je uvezeno oko 82.000tona staklene ambalaže, u iznosu od 33,9 miliona evra. To je 6,7 odsto više nego prethodne godine. Izvezeno je oko 33.000 tona staklene ambalaže, u vrednosti od 11,2 miliona evra, što je oko 75,8 odstoviše u odnosu na 2018. godinu. Ostvareni uvoz tokom 2019. godine je za 22,7miliona evra bio veći od izvoza. Spoljnotrgovinska razmena je u najvećoj meri ostvarena sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom, Bugarskom, Italijom i Mađarskom.
Niko ne spori da u Srbiji staklene ambalaže ima. Proizvođači hrane i pića, ipak, radije biraju uvoznu. Kažu, zbog kvaliteta i sugurnog snabdevanja.
- Potražnja je ogromna i nije cena razlog - objašnjava jedan od zastupnika najvećih evropskih proizvođača staklene ambalaže. - Cene u Srpskoj fabrici stakla su daleko povoljnije, ali je problem kvaliteta i kontinuiteta. Oni nekada imaju zastoj u proizvodnji, a i izbacili su poslednjih godina mnoge kalupe iz upotrebe. Ova ambalaža je skuplja, ali je kvalitetnija i mnogi je zato biraju. Kupuju vinarije, destilerije i oni koji se bave toplom preradom.
BOLjI KVALITET
FABRIKA stakla u Paraćinu nepouzdana je u snabdevanju, loš im je kvalitet i ne možeš da se osloniš na njih. Neko ko ozbiljno radi svoj posao, nema vremena da se bavi velikim lomovima, okrznućima i kalovima. Niko neće da drži mnogo flaša na lageru, jer nisi siguran kada će da ti isporuče, a kada ne, objašnjava za "Novosti" jedan od vlasnika destilerije u Beogradu, kome staklene flaše stižu iz Nemačke.
Kako nam kaže, kada dođu iz uvoza, flaše su čiste, zapakovane, nema slomljenih i kvalitet ne može da se uporedi sa našim proizvodom.
- Odlučili smo se za sigurnu opciju, gde su kontinuitet i kvalitet zagarantovani - ispričao nam je vlasnik destilerije.
Preporučujemo
VEĆI PROMET ROBE: Republički zavod za statistiku objavio nove podatke
31. 07. 2020. u 13:59
PALA CENA NAFTE: Virus korona nije jedini razlog, već i sukob koji drma planetu
27. 07. 2020. u 15:59
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (3)