SRBI SADE OVO VOĆE: Zasadi se jednom, a zarada dolazi svake godine od plodova

Z. GLIGORIJEVIĆ

08. 09. 2020. u 13:42

KAKO hektar pod voćem donosi prihod koliko i 10 hektara pod ratarskim kulturama, sve je više voćara u despotovačkoj opštini.

СРБИ САДЕ ОВО ВОЋЕ: Засади се једном, а зарада долази сваке године од плодова

Foto Z. Gligorijević

Od 100 hektara, koliko je pod voćem, dominira šljiva pod kojom je 60 hektara, a druga, sve zastupljenija voćka je orah, koga ima na tridesetak hektara. Despotovčani se opredeljuju za njega, jer može dugo da stoji u ljuspi ili u jezgru, pa se lakše skladišti, dok su za većinu voća potrebne hladnjače ili prerada. Cena ne varira, deficitaran je na tržištu i isplativiji od ostalog voća, ali se duže čeka na obrt sredstava. U startu su veća ulaganja, ali kasnije je manje održavanje.

Foto Z. Gligorijević

- Pun rod oraha može da se očekuje od dvanaeste do osamnaeste godine, a uz dobro održavanje vek mu je od 25 do 50 godina. Znači, sadi se za naredne generacije. Zato su mnogi koji ne žele da im njive predaka budu zakorovljene, a naročito zemljaci na privremenom radu u inostranstvu, poslušali moj savet da ne prave objekte, jer je to mrtav kapital, već da sade orah - kaže predsednik Udruženja voćara i vinogradara Saša Nešić.

UZ SADNICE UVEZLI I CRVE

UVOŽENjEM sadnica, orašari su, nažalost, uvezli i crva zvanog beli drvotočac, kojima su sadnice bile zaražene. Ukoliko se ne primene preventivne mere, on se uoči tek druge, treće godine. Uništava mlade lastare i kroz stablo se spušta ka korenu biljke. Zato je Nešić postavio feromonske klopke.

Kako je po struci poljoprivredni tehničar, on pomaže, ali i uslužno održava sve plantaže oraha na teritoriji despotovačke opštine, kao što su plantaže Živorada Zarića iz Lipovice i njegove snahe Olivere na pet hektara domaćeg sejanca, koji su u Švajcarskoj, i na plantažu Grade Kojadinovića iz Despotovca, koji je u Švedskoj, a koje su zasađene pre četiri godine.

Foto Z. Gligorijević

- Vodeća sorta na Kojadinovićevoj plantaži je američki čendler, koju je prvi zasadio u Srbiji, a oprašivač je "franket". Ima bolju cenu i prođu u svetu, a pošto je to takozvana poboljšana piramida, na tri-četiri sprata, plodovi se sakupljaju mehanički, rađa već u drugoj godini, za razliku od domaćeg koji počne da rađa između pete i sedme godine. Kojadinović razmišlja i o proizvodnji orahovog ulja, ali su mu potrebna skupa postrojenja - veli Nešić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna