ZAPISI O PRIRODI, HRANI, ISTORIJI: Zanimljiv izlet kao deo promocije najnovijeg izdanja "Ukusi Deliblatske peščare"
POSLE uspešnih i zapaženih knjiga "Ukusi Đerdapa", "Ukusi Stare planine" i "Ukusi Zlatibora" kojima je predstavljena nematerijalna kulturna baština zaštićenih prirodnih dobara i najlepših delova Srbije, u izdanju Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokula) i Narodnog muzeja iz Pančeva, objavljena je knjiga o kulturno-istorijskom i gastronomskom nasleđu najveće peščare u Evropi.
Promocija knjige "Ukusi Deliblatske peščare" bila je povod za zanimljiv izlet u Pančevo i Deliblat.
Mnogobrojni gosti su, kroz bogat program, izložbu "Pesak, čovek, vetar" o pošumljavanju i istorijatu ovog specijalnog rezervata prirode u Narodnom muzeju Pančevo, vožnju jezerom Kraljevac, poznatom po retkim vrstama riba i jezerske paprati, šetnju do lokacije Čardak, upoznali lepotu "evropske Sahare" u svoj svojoj raskoši. O knjizi se govorilo u "Deliblatskoj čardi".
- "Ukusi Deliblatske peščare" nije samo kuvar, nego i monografija o celokupnom kulturnom, prirodnom, istorijskom i gastronomskom nasleđu ovog kraja - rekao je Dejan Zagorac, urednik ovog izdanja.
- Peščara je nenametljiva turistička destinacija sa pešačkim i planinarskim stazama, sa čardama i kafanama u kojima se "po banatski jede, a po južnjački lumpuje", gde lovci odstreljuju jelene, divlje svinje i drugu divljač, koja se ovde prerađuje i šalje širom Srbije i sveta.
U "Ukusima deliblatske peščare" se govori o tradicionalnoj trpezi, karakterističnoj za ovo područje, ali i o prirodnim i kulturnim znamenitostima kraja koji su pre dužeg vremena otkrile "filmadžije". U njoj su snimljeni kadrovi antologijskih filmova i serija, poput "Ko to tamo peva" i "Sveti Georgije ubiva aždahu", čije kulise još stoje na obodima Labudovog okna.
- Ovakva slika o Deliblatskoj peščari, ukoliko se na dobar marketinški način uobliči i promoviše, učinila bi ovaj kraj jedinstvenom destinacijom - kazao je Zagorac.
- Takvu prirodnu i kulturnu raznolikost nije moguće naći svugde u Srbiji, a ni na Balkanu i u Evropi. Krstareći peščarom naići ćete na seoska domaćinstva sa gostoprimljivim domaćinima, videti šumare, lovce i ribolovce, odmoriti se na salašima i čardama, jahati konje i slušati poj ptica, probati autentična vina sa peska, i čuti mnoge jezike i narečja.
U predelu oko Deliblatske peščare žive pripadnici različitih nacionalnosti, pa gastronomsku ponudu karakteriše velika raznovrsnost. Svaka zajednica ima svoje specijalitete, a recepti za mnoge od njih mogu se pronaći u knjizi. U klasteru "Deliblatska peščara" aktivna su udruženja žena iz okolnih mesta, koja promovišu slatke i slane specijalitete, ali i nekoliko vinarija. Čitaoci "Ukusa deliblatske peščare" će saznati kako se prave valjušci, gomboce, pileći martaš, štrudle s makom i mnoga druga jela.
- U praksi se pokazalo da je gastronomija možda ključna stvar, kad čovek dođe na mikrodestinaciju, uživa u prirodi ili nekoj turističkoj atrakciji, na kraju sedne da jede. Mislimo da je gastronomija veoma bitna stvar za potpuni užitak - kaže Petar Stamenović iz Klastera "Deliblatska peščara".
U knjizi su prikazani običaji i specifičnosti najbrojnijih naroda i nacionalnih manjina koji u ovom kraju žive, kao i niz arheoloških artefakata, od praistorije, preko vojne krajine, do partizanskih bolnica i savremenih objekata.
TRADICIJA
ZAVOD za proučavanje kulturnog razvitka planira da objavi i knjige "Ukusi Vranja" i "Ukusi Hercegovine".
- Objavljivanjem ovih knjiga nastavljamo našu tradiciju kojom na neki način decentralizujemo kulturu i povezujemo određene segmente, koji su bili zapostavljeni. A, to su kulturni turizam, kulturno nasleđe i naravno gastronomija - rekao je Marko Krstić, direktor Zavoda.
Preporučujemo
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)