SLAKAR ISTINE I POBUNE: U Galeriji SANU otvorena velika retrospektiva Miće Popovića
IZLOŽBA "Mića Popović - slikarstvo permanentne pobune", otvorena u Galeriji SANU, zamišljena je kao centralni događaj obeležavanja veka od rođenja akademika, slikara, filmskog i pozorišnog reditelja, scenografa, pisca, likovnog kritičara , ali i kritičara društvenih anomalija...
Foto Arsenije Jovanović
Čitav Popovićev opus, koji je na ovoj retrospektivi predstavljen delima nastalim od 1946. do 1990, imao je jedan postojani centar, a to je istina, pre svega o običnom čoveku i njegovoj sudbini u konkretnom istorijskom vremenu i sredini, ističe dr Vesna Kruljac, istoričarka umetnosti i docent Fakulteta primenjenih umetnosti, koja je i autor naučne monografije - kataloga. A o njegovoj permanentoj pobuni, koja je dospela i u naziv ove izložbe, za naš list objašnjava:
- Pobuna koju paletom inicira Popović, još od stupanja na umetničku scenu, tačnije od kada upisuje Akademiju, čita se ne samo na ikonografskoj, već i na formalnoj ravni njegovih slika. I to kroz prikrivenu igru simbolima i izražajnim jezikom kojim se služio u saopštavanju kodifikovanih poruka. Uz poznavanje šireg društvenog konteksta u kojem određene slike nastaju, dekodiramo to buntovništvo i krički stav. Naravno, kasnije, u slikarstvu prizora, ta poruka je bila jasno saopštena.
To njegovo buntovništvo ne odnosi se samo na figuraciju, već i na njegova apstraktna dela, iz perioda enformela:
- Apstrakcija u srpskoj umetnosti 20. veka nije imala veliku tradiciju, tako da nikada do pojave beogradskog enformela u delima Miće Popovića dela nisu bila stvarana tim antiumetničkim sredstvima, nestandardnim oprativnim postupcima, sirovim i odbačenim materijalima od urbane realnosti - nastavlja autorka postavke u Galeriji SANU.
Foto Privarna arhiva
Popovića i danas čini aktuelnim, kako tvrdi Vesna Kruljac, insistiranje na istini i slobodi, konfrontiranju zabludama i dogmama aktuelnog istorijskog trenutka kroz stav i delo:
- Na taj način on deluje podsticajno na mlađe generacije umetnika, ali i na ljude koji slobodno misle. Bio je i jedan od prvih naših umetnika kod koga se detektuje postmodernistička citatnost, odnosno sklonst ka aproprijacijama različitih tuđih, ali i sopstvenih rešenja, kako iz bliže, tako i dalje prošlosti. Taj princip, nastao osamdesetih godina prošlog veka još je aktuelan, a on ga je primenjivao još od 1946.
Za ovaj presek ukupnog Popovićevog stvaralaštva odabrana su paradigmatična dela iz svih razvojnih faza slikarevog opusa. Postavku tako čine autoportreti, portreti, figuralne kompozicije, mrtve prirode i pejzaži. Sva ova dela ukazuju koliko je Popovićeva umetnost bila istraživački otvorena za nove formalne podsticaje i istovremeno vezana za tradiciju.
Dela su odabrana i tako da demonstriraju promene na planu formalnog jezika: počev od reafirmacije međuratnog "poetskog realizma" ili intimizma, preko simboličkog govora, asocijativne i enformelne apstrakcije, do figuracije u duhu pop znaka i postmodernističkog simulakruma.
Fenomen izložbe iz 1984.
IZLOŽBU Miće Popovića u Galeriji SANU videlo je 1984. pola miliona ljudi, čime je oborila sve rekorde, a o tom fenomenu njegov sin kaže:
- Tada su izložbe bile mnogo važnije nego danas. U modernom svetu sa vizuelnim komunikacijama i zujanjem na sve strane tako nešto je gotovo nemoguće - zaključuje Jovan Popović.
U pitanju su slike koje se čuvaju u muzejskim i galerijskim ustanovama i državnim institucijama i zbirkama, i to u SANU, Narodnom muzeju Srbije, Muzeju savremene umetnosti, Muzeju "Cepter", Predsedništvu Srbije, Galeriji Matice srpske, Kulturnom centru "Vuk Karadžić" u Loznici, Savremenoj galeriji Umetničke kolonije Ečka u Zrenjaninu, Narodnom muzeju u Kragujevcu, Narodnom muzeju u Nišu, Srpskoj čitaonici u Irigu, kao i u privatnim kolekcijama. Postavka će biti upotpunjena filmovima iz Arhiva Jugoslovenske kinoteke, kao i vizuelnim materijalom iz produkcije RTS i TV "Novosti". Tokom trajanja izložbe biće organizovana predavanja dr Vesne Kruljac i drugih stručnjaka posvećenih istraživanju i interpretaciji stvaralaštva ovog značajnog autora 20. veka.
Kako se u ovoj godini obeležavaju dve stogodišnjice rođenja Miodraga Miće Popovića (1923-1996) i Milorada Bate Mihailovića (1923-2011), u SANU će sredinom oktobra biti održan naučni skup "Polemički aspekti srpskog modernizma posle 1945", posvećen upravo Zadarskoj grupi, koje su obojica bili osnivači. Tekstovi eminentnih učesnika ovog skupa biće objavljeni u zborniku.
Do kraja godine u Akademiji će biti održan i posebni naučni skup o Popoviću, a u novembru će Kinoteka prikazati izbor njegovih filmova.
Recenzenti izložbe u Galeriji SANU, koja će trajati do 5. novembra su Irina Subotić i Mrđan Bajić, stručni saradnici Jelena Mežinski Milovanović i Žaklina Marković, a organizator Katarina Živanović. Svečano će je, sutra u 19 časova, otvoriti predsednik SANU dr Zoran Knežević.
Novi "Putopisni dnevnici"
POVODOM izložbe kojom se obeležava vek Miće Popovića, "Geopoetika" objavljuje novo izdanje njegove knjige "Putopisni dnevnici", izašle 2006, koja sadrži i crteže poznatog slikara.Ova kuća objavila je i njegovu knjigu "Sveti Antun", a prva izdanja oba naslova izložena su u okviru kamerne izložbe u Biblioteci SANU.
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)