ZAKON O ŽIVI: Novi korak Srbije ka zaštiti životne sredine
NARODNA skupština Republike Srbije usvojila je na inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) Zakon o potvrđivanju Minamata konvencije o živi, što će omogućiti smanjenje i prestanak snabdevanja i trgovine živom, kao i smanjenje emisija i ispuštanja žive u životnu sredinu.
Foto: Boban Ristić
- Ratifikacija će omogućiti Srbiji pristup međunarodnim fondovima za sanaciju kontaminiranih lokacija i upravljanje otpadom koji sadrži živu - ističe Dragan Stevanović, sekretar Udruženje za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS.
Dva glavna projekta, objašnjava Stevanović, uključuju dekomisiju hlor-alkalnih postrojenja u Pančevu i Kruševcu, kao i bezbedno zbrinjavanje otpada. Ovi projekti, prema njegovim rečima, smanjiće rizik od emisije žive i doprineti rešavanju problema industrijskog i medicinskog otpada.
- Ratifikacija je veliki uspeh za Srbiju i korak ka rešavanju dugogodišnjih problema sa živom a rezultat je zajedničkog rada svih zainteresovanih strana i važan za budućnost životne sredine i zdravlje stanovništva - kaže Stevanović.

Potvrđivanje Minamata konvencije omogućava korišćenje grantova iz programa Globalnog ekološkog fonda (GEF). U okviru GEF-8 programa obezbeđeno je 346 miliona dolara za period od 2023. do 2026. godine, dostupnih zemljama potpisnicama Konvencije.
Nacionalni inventar emisija žive ukazuje da je energetski sektor najveći izvor emisija žive u Srbiji, sa preko 52 odsto emisija koje potiču iz termoelektrana. Ostali izvori uključuju stomatološki i medicinski otpad, kao i metalurške procese.
- Ratifikacija će omogućiti modernizaciju termoelektrana i uvođenje postrojenja za odsumporavanje, što će doprineti smanjenju zagađenja i usklađivanju sa evropskim standardima - ukazuje Stevanović.
Srbija je potpisala Minamata konvenciju 2014. godine, a inicijativu za ratifikaciju pokrenula je Privredna komora Srbije 2023. godine. Konvencija predstavlja prvi međunarodni akt koji reguliše upotrebu supstance štetne po zdravlje i životnu sredinu. Do juna 2023. godine ratifikovalo ju je 139 zemalja i Evropska unija.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)