SUMNJIV VELIKI BROJ MESTA NA FAKULTETIMA: Stručnjaci upozoravaju - daje se tri puta više indeksa nego što ima kandidata!
NA fakultetima u Srbiji godišnje se otvori skoro tri puta više mesta nego što ima zainteresovanih studenata, koji mogu da konkurišu na čak 1.600 studijskih programa.
Foto Z. Jovanović
Zato je glavno pitanje - ko i na osnovu kojih kriterijuma daje akreditacije za nerazumno veliki broj mesta i programa. Ima osnova da se sumnja u korektnost akreditacija, a možda ima i malverzacija i korupcije u ovom procesu.
Ovo za "Novosti", kaže Ivan Ivić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu u penziji, komentarišući podatke prema kojima je za upis u prvu godinu fakulteta akreditovano enormnih 113.852 mesta, a za prvi stepen visokog obrazovanja 1.683 studijska programa.
Istovremeno, u zemlji se godišnje rađa oko 65.000 dece, a od tog broja četvorogodišnje škole koje su uslov za upis na prvu godinu završi 45.000 đaka.
Poređenja radi, 2012. godine za upis u prvu godinu bilo je akreditovano 913 programa i 66.853 mesta, a prof. Ivić pita koje su to uvećane obrazovne potrebe u odnosu na period od pre skoro jedne decenije koje opravdavaju ovakvo povećanje broja programa i mesta.
Inače, kada je reč o privatnim fakultetima i strukovnim akademijama one uglavnom akredituju programe iz oblasti menadžmenta, administracije, poslovne politike... gde su ulaganja minimalna. Pri tom, skoro da nema prirodnih, tehničkih i medicinskih nauka.
PONUDA Studenti mogu da konkurišu na čak 1.600 studijskih programa, Foto M. Anđela
Međutim, prof. Ivić upozorava da je ključni problem u državnim fakultetima koji dominiraju po broju programa, jer privatni fakulteti i akademije pokrivaju tek trećinu (31,89 odsto) ukupnog broja programa i oko četvrtinu (27,82) mesta.
Problem je i broj nastavnika, kojih je na državnim fakultetima angažovano u proseku 3,87 sa punim radnim vremenom, dok je u školama strukovnih studija angažovano u proseku 1,78 nastavnika. A broj i kvalifikacije nastavnog kadra su među ključnim uslovima za dobijanje akreditacije.
Prof. Ivan Ivić, Foto Tanjug
- Sve ovo govori da su recenzenti u Nacionalnom akreditacinom telu (NAT) pristupili poslu formalistički ne vodeći računa o realnim potrebama zemlje i njima prilagođenog obrazovanja - ističe prof. Ivić.
On ocenjuje da je osnovni motiv pokušaj visokoškolskih ustanova, i privatnih i državnih, da ostvare profit.
- Fakulteti se finansiraju po broju studenata, a pošto imamo ograničen broj kandidata za upis, a veliki broj mesta, logično je očekivati da fakulteti na sve načine nastoje da pridobiju što više kandidata, idu logikom daj šta daš - kaže ovaj profesor.
Prof. Ivić zaključuje da sve ovo vodi ka značajnom snižavanju kvaliteta fakultetskog obrazovanja, sa svim posledicama koje ono može da ima po razvoj zemlje.
U Beogradu "višak" 2.000 mesta
DA nešto nije u redu sa brojem mesta za upis u prvu godinu fakulteta i brojem programa pokazuje i podatak da je na Univerzitetu u Beogradu na fakultetima ostalo ukupno više od 2.000 slobodnih mesta, što budžetskih što samofinansirajućih. Prorektor za nastavu UB Petar Bulat rekao je da je, ako se uzme u obzir nekoliko godina unazad, primetan trend pada broja upisanih studenata. Bulat je objasnio da je to posledica depopulacije jer su generacije sve manje, a sa druge strane privatni fakulteti odvlače jedan deo studenata.
Zapratite Nportal na Fejsbuk stranici
Preporučujemo
IRAN LANSIRAO RAKETE SA BOJEVOM GLAVOM OD JEDNE TONE: Tvrde da su pogodili aerodrom u srcu Tel Aviva (VIDEO)
IRANSKI Korpus islamske revolucionarne garde tvrdi da je jutros lansirao balističke rakete sa eksplozivnim bojevim glavama od jedne tone na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu.
05. 03. 2026. u 13:12
RUTEU STIGLA OŠTRA PORUKA ČLANICE NATO: Ko kaže da većina podržava udare na Iran?
ŠPANSKA ministarka odbrane Margarita Robles oštro je danas odbacila tvrdnju generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da postoji "široka podrška" članica saveza ratu koji američki predsednik Donald Tramp vodi protiv Irana.
05. 03. 2026. u 12:54
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (1)