TAJNE LJUDSKOG ORGANIZMA: Koliko često se ćelije obnavljaju
Ljudski organizam predstavlja izuzetno složen i dinamičan sistem, u kom se milijarde ćelija neprestano menjaju, dele, stare i umiru. Naučnici ističu da ne postoji jedan univerzalan ritam obnavljanja za sve ćelije.
Foto Shutterstock
Dok se neke, poput onih u digestivnom traktu, regenerišu u roku od nekoliko dana, drugima, poput ćelija kostiju ili mozga, potrebni su meseci, godine, a ponekad se i uopšte ne obnavljaju. Proučimo ih „izbliza“...
Koža i digestivni sistem najbrže se regenerišu. Ćelije kože, konkretno epidermisa, obnavljaju se svake dve do četiri nedelje, zato što je koža prva linija odbrane organizma i stalno je izložena spoljnim uticajima.
Slično tome, ćelije koje oblažu želudac i creva imaju veoma kratak životni vek – menjaju se svakih dva do pet dana. Ova učestalost omogućava zaštitu organizma od hemijskih i mehaničkih oštećenja koja nastaju prilikom varenja.
Krv i jetra su u stalnoj obnovi. Crvene krvne ćelije, odnosno eritrociti, imaju životni vek od oko 120 dana. Trombociti žive sedam do 10 dana, dok bele krvne ćelije mogu da „požive“ od nekoliko dana do nekoliko meseci, u zavisnosti od vrste. Ćelije jetre, organa koji igra ključnu ulogu u detoksikaciji, obnavljaju se u proseku svakih 150 do 500 dana, što znači da se jetra može delimično regenerisati nakon oštećenja, sve dok povreda nije hronična.
Mit o sedam godina
Često se u popularnoj kulturi ponavlja tvrdnja da se celo ljudsko telo obnovi na svakih sedam godina. Iako ova procena predstavlja grubu prosečnu vrednost koja obuhvata sve tipove ćelija, naučnici je smatraju pojednostavljenom. U realnosti, vreme obnavljanja zavisi od funkcije, lokacije i uticaja spoljašnjih faktora.
Mišići i kosti imaju sporiji, ali temeljniji proces. Mišićne ćelije imaju ograničenu sposobnost obnove. Iako se mišići mogu oporaviti nakon povrede, njihova regeneracija je sporija i zavisi od težine oštećenja. S druge strane, ljudski skelet se u potpunosti obnavlja otprilike svakih 10 godina. Ova sporost je rezultat kompleksnosti strukture kostiju i procesa mineralizacije.
Za razliku od ostalih ćelija u telu, neuroni, odnosno ćelije mozga, uglavnom se ne regenerišu nakon što jednom nastanu. Postoje ograničene oblasti mozga, poput hipokampusa, gde je moguća neurogeneza, ali u većini slučajeva oštećenja neurona ostaju trajna.
Preporučujemo
OD LUPANjA SRCA, DO GLAVOBOLjE: Prepoznajte znake anemije na vreme
11. 03. 2026. u 07:00
VELIKI USPEH FARMACEUTA: Odboren je prvi lek na svetu za lečenje Parkinsonove bolesti
10. 03. 2026. u 23:33
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
GORI AMERIČKI NOSAČ AVIONA: Hitno se oglasila Centralna komanda SAD
DANAS je na američkom nosaču aviona USS Gerald R. Ford (CVN-78) izbio požar, koji je u međuvremenu ugašen.
12. 03. 2026. u 16:38
IRANCI TVRDE - NETANJAHU JE UBIJEN: Šta se desilo Bibiju? Prvi put od početka rata i "Iranci izađite na ulice"
SPEKULACIJE o navodnoj smrti izraelskog premijera Benjamina Netanijahua pojavile su se juče na društvenim mrežama, a preneo ih je hebrejski veb-sajt iranske novinske agencije Tasnim. Šta se s njim dogodilo - odgovor je stigao dan kasnije. Živ je i zdrav i kako poručuje na prvoj konferenciji od početka rata - spreman je da borbe privede kraju.
12. 03. 2026. u 22:29 >> 22:37
Komentari (0)