TAJNE LJUDSKOG ORGANIZMA: Koliko često se ćelije obnavljaju
Ljudski organizam predstavlja izuzetno složen i dinamičan sistem, u kom se milijarde ćelija neprestano menjaju, dele, stare i umiru. Naučnici ističu da ne postoji jedan univerzalan ritam obnavljanja za sve ćelije.
Foto Shutterstock
Dok se neke, poput onih u digestivnom traktu, regenerišu u roku od nekoliko dana, drugima, poput ćelija kostiju ili mozga, potrebni su meseci, godine, a ponekad se i uopšte ne obnavljaju. Proučimo ih „izbliza“...
Koža i digestivni sistem najbrže se regenerišu. Ćelije kože, konkretno epidermisa, obnavljaju se svake dve do četiri nedelje, zato što je koža prva linija odbrane organizma i stalno je izložena spoljnim uticajima.
Slično tome, ćelije koje oblažu želudac i creva imaju veoma kratak životni vek – menjaju se svakih dva do pet dana. Ova učestalost omogućava zaštitu organizma od hemijskih i mehaničkih oštećenja koja nastaju prilikom varenja.
Krv i jetra su u stalnoj obnovi. Crvene krvne ćelije, odnosno eritrociti, imaju životni vek od oko 120 dana. Trombociti žive sedam do 10 dana, dok bele krvne ćelije mogu da „požive“ od nekoliko dana do nekoliko meseci, u zavisnosti od vrste. Ćelije jetre, organa koji igra ključnu ulogu u detoksikaciji, obnavljaju se u proseku svakih 150 do 500 dana, što znači da se jetra može delimično regenerisati nakon oštećenja, sve dok povreda nije hronična.
Mit o sedam godina
Često se u popularnoj kulturi ponavlja tvrdnja da se celo ljudsko telo obnovi na svakih sedam godina. Iako ova procena predstavlja grubu prosečnu vrednost koja obuhvata sve tipove ćelija, naučnici je smatraju pojednostavljenom. U realnosti, vreme obnavljanja zavisi od funkcije, lokacije i uticaja spoljašnjih faktora.
Mišići i kosti imaju sporiji, ali temeljniji proces. Mišićne ćelije imaju ograničenu sposobnost obnove. Iako se mišići mogu oporaviti nakon povrede, njihova regeneracija je sporija i zavisi od težine oštećenja. S druge strane, ljudski skelet se u potpunosti obnavlja otprilike svakih 10 godina. Ova sporost je rezultat kompleksnosti strukture kostiju i procesa mineralizacije.
Za razliku od ostalih ćelija u telu, neuroni, odnosno ćelije mozga, uglavnom se ne regenerišu nakon što jednom nastanu. Postoje ograničene oblasti mozga, poput hipokampusa, gde je moguća neurogeneza, ali u većini slučajeva oštećenja neurona ostaju trajna.
Preporučujemo
STRUČNjAK OBJAŠNjAVA: Zašto je štetno zaspati dok gledate televiziju
17. 06. 2026. u 22:00
NAUČNICI NA PRAGU REŠENjA: Nova nada u borbi protiv Alchajmera i Parkinsonove bolesti
16. 06. 2026. u 22:40
ZARAŽENO JE 50 ODSTO POPULACIJE: Proverite simptome, možda imate helikobakteriju
16. 06. 2026. u 22:30
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NOVI STRAVIČNI DETALjI SMRTI MARIJE (21): Dok ležala nepomična, radnik povukao jeziv potez koji je šokirao sve (VIDEO)
Smrt Marije (21) nakon bandži skoka u Brazilu dobila je novi obrt pošto svedok tvrdi da je zaposleni uklonio njenu GoPro kameru sa mesta nesreće.
16. 06. 2026. u 12:22
ŠEF NEMAČKE VOJSKE IZDAO DRAMATIČNO UPOZORENjE: Evo kada će nas Rusija napasti, moramo biti spremni za borbu
NEMAČKA mora da se pripremi za ruski napad do 2029. godine, ili čak i ranije, izjavio je šef nemačke vojske za Politiko.
11. 06. 2026. u 16:23
TEŠKA BORBA ZA ŽIVOT NAŠEG SLAVNOG MUZIČARA: "Rak mi grize kosti, proširio se na celo telo, molim vas - pomozite da preživim"
"MOLIM vas, vratite mi onu dobrotu koju sam godinama delio sa vama, donirajte odmah i pomozite mi da preživim."
20. 06. 2026. u 16:23
Komentari (0)