“NOVOSTI” OSVOJILE "TVORCA" KAPADOKIJE: Reporter našeg lista na 3.260 metara visokoj koti svete planine Hasan Dag

B. Subašić

28. 05. 2021. u 12:00

NOVOSTI" su u sredu postale deo najstarijeg naslikanog pejzaža na svetu kojeg je neolitski domaćin sa divljenjem i strahopoštovanjem pre oko 10.000 godina nacrtao na zidu svoje kuće u Čatal Hujuku, u današnjoj Anadoliji.

“НОВОСТИ” ОСВОЈИЛЕ ТВОРЦА КАПАДОКИЈЕ: Репортер нашег листа на 3.260 метара високој коти свете планине Хасан Даг

Foto B. Subašić

To remek-delo nepoznatog majstora iz jednog od najstarijih ljudskih naselja predstavlja planinu sa dva vrha iz koje izbija dim i vrca lava - predstavlja Hasan dag (Hasanovu planinu).

A reporteri "Novosti" popeli su se na vrh tog kamenog gorostasa, na 3.260 metara nadmorske visine, u krater koji je iznedrio čudesne pejzaže Kapadokije, koja se sa svojim neverovatnim tajnim gradovima i manastirima ukopanim u stene smatra jednim od svetskih čuda i kolevkom i najvećim utočištem ranog hrišćanstva.

- Penjanje na ovu planinu, najvišu u Anadoliji odvajkada je rizičan poduhvat, ali je upravo zbog toga bio privlačan - ispričao nam je Oral Ur, iskusni vodič kroz opasne planinske staze i restaurator drevnih kapadokijskih tvrđava. - Hasan dag je oduvek smatran svetom planinom, o čemu govore i njegovi praistorijski crteži i ostaci ranohrišćanske crkve kraj njegovog vrha. U stvari, taj nekadašnji vulkan je stvorio Kapadokiju i atmosferu u kojoj se razvila kultura i misticizam ranog hrišćanstva koji su odavde osvojili svet.

Hasan dag je već desetak milenijuma primiren. U njegovim moćnim nedrima još plamti užareno srce od magme koja je pokrivena debelim slojevima okamenjene lave boje rđe, finog raznobojnog peska i mekog sunđerastog kamena plovućca. To su uspomene na piroklastičke erupcije, u kojima je hiljadama stepeni vrela smeša kamena i prašine izbacivana visoko u atmosferu, odakle je padala stotinama kilometara oko vulkana. Erozija je kasnije oblikovala brda i klisure nezemaljakog, najfantastičnijeg oblika u koje su vremenom došli ljudi i počeli da ukopavaju svoje naseobine i do 200 metara duboko.

Prvi takvi kopači su, kako veruju naučnici, bili Frigijci koji su stigli iz Podunavlja, sa Balkana, i povezali kontinente i kulture. U Kapadokiji je bilo srce jednog od najmoćnijih carstava starog sveta, hetitskog, od koga je strahovao i moćni Egipat. Ovde su se ukrstile i helenska filozofija, bliskoistočni misticizam i hrišćanstvo, u manastirima uklesanim duboko u nedra litica. I sve to je u stvari krenulo sa vrha Hasan daga, dubokog vulkanskog levka okruženog zupcima krune od mrke lave, koji se dižu na više od 3.200 metara nadmorske visine.

STANOVI I BOGOMOLjE U PODZEMLjU

U RAZNOBOJNE planine i litice Kapadokije su ljudi još 2.000 godina pre nove ere ukopavali stanove i bogomolje. Procvat podzemnog graditeljstva nastupio je u prvim vekovima nove ere, kada su rani hrišćani, tada progonjeni poštovaoci zabranjene vere napravili ili dogradili oko 40 podzemnih gradova u mekom vulkanskom kamenu.

KAMIONE OSTAVILI ZA BOŽANSTVA

NIZ padine Hasan daga spuštaju se duge bodljikave kreste od blokova lave visoke nekoliko stotina metara. Do vrha ovog gorostasa nije lako stići, jer je zasut bezbrojnim tonama finog peska po kome "plivaju" kamene ploče koje se lako pokreću i izazivaju smrtonosne lavine. Ipak, od kada je ljudi, oni žele da se popnu na krunu mrgodnog kamenog diva. Njega i danas okružuje oreol tajanstvenosti koji istovremeno plaši i privlači. Svako vreme ima svoja obeležja, pa se na vrhu Hasan daga nalaze makete kamiona, da se se stara božanstva provozaju u njima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri