Pronađene još tri Glišićeve priče?

UKOLIKO se ispostavi da su ovo zaista neobjavljene pripovetke Milovana Glišića, to će biti književna i muzejska "sedmica" - kaže, za "Novosti", Viktor Lazić, predsednik Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat".

Od antikvara Filipa Tomaševića "Adligat" je na poklon primio deo novopronađene zaostavštine velikog srpskog pisca Milovana Glišića (1847-1908) u kojoj se nalazi nekoliko pripovedaka u rukopisu, dokumenta u vezi sa Narodnim pozorištem i Srpskom književnom zadrugom.

- Ubeđen sam da su ovo neobjavljene pripovetke - kaže Lazić. - Trebalo bi to i stručnjaci da potvrde, pa ćemo ih najverovatnije dati nekome u SANU na procenu. Dosta Glišićevih dela je objavljeno u periodici, ali vrlo je retko naići na rukopise i to će biti značajno za srpsku književnost.

Lazić pažljivo, sa zaštitnim rukavicama na rukama, prevrće listove. Na požutelom papiru ukazuju se nazivi nedatiranih pripovedaka "Ugledni broj", "Božićna pripovetka" sa podnaslovom "Običan događaj sa srpskim književnikom" i "Sos mašina lebec" koju krasi podnaslov "Furundžijska muka". Dokumenta koja je Filip Tomašević pronašao i neko vreme čuvao sadrže različite rukopise.

- Pripovetke i neke zapisnike jeste pisao Glišić i naš arhivar je skoro sto odsto siguran da je reč o njegovom rukopisu. Potpisi na najmanje četiri mesta to potvrđuju - objašnjava Lazić.

Viktor Lazić sa rukopisima Milovana Glišića,foto A.Stevanović

Ostali kompleti dokumenata tiču se Srpske književne zadruge i Narodnog pozorišta u kojem je Glišić bio dramaturg.

- Bilo koji dokument o Narodnom pozorištu iz perioda 1895. ili 1896. godine je neprocenjiv, a ovde na primer imamo pismo ministra baš iz 1896. Upravi Narodnog pozorišta - ukazuje Lazić. - Velik broj dokumenata govori o finansijskim mukama Srpske književne zadruge iz 1906. godine. Tako da vidite koliko se malo stvari menjaju na polju kulture.

Potpis velikog srpskog pisca

U otkrivanju tajni poklona antikvara Filipa Tomaševića biće posla i za istoričare umetnosti, koji bi se mogli pozabaviti originalnim nacrtima za ikonostas Pravoslavne crkve u Češkoj koju su 1920. godine ponovo osnovali srpski monasi. Crkva je, što je vrlo malo poznato, prvih godina bila u nadležnosti Srpske pravoslavne crkve, a skice za ikonostas prve crkve u Pragu potpisao je Sveto Vuković.

PISMA IZ PRVOG SVETSKOG RATA

UDRUŽENjU "Adligat" donirana je i gipsana statua žene koja čita, dokumentacija manastira Fenek sa potpisom patrijarha Germana, nekoliko dokumenata i pisama srpskog poslanstva u Švajcarskoj iz Prvog svetskog rata, kao i dokumenti iz arhive Srđana Price, novinara i diplomate SFRJ.