GRADIĆEMO BRZU PRUGU I DO NIŠA: Umesto pet sati, putovanje sat i 20 minuta
PREDSEDNIK Aleksandar Vučić juče je najavio da je doneta odluka da se krene u izgradnju nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, među kojima je i rekonstrukcija šina za vozove koji će ka jugu Srbije juriti 200 kilometara na čas.
Novosti
Predsednik je izjavio da će u naredna tri meseca biti potpisan ugovor o izgradnji, a da će se već 2023. železnicom od prestonice do Niša stizati za sat i dvadeset minuta. Ova trasa je duga oko 250 kilometara, a vozovima je trenutno potrebno čak pet sati da je pređu.
Izgradnja brze pruge za velike brzine je najznačajniji i najvredniji građevinski projekat u Srbiji, a u toku su radovi na dve deonice na severu zemlje, dok je početak radova na trećoj odložen zbog virusa korona.
Prve dve deonice, od Beograda do Stare Pazove i od Stare Pazove do Novog Sada, trebalo bi da budu završene do kraja 2021. godine, za kada je i najavljeno da će se od prestonice do Novog Sada stizati za 30 minuta.
Prvi deo od stanice Beograd Centar do Stare Pazove, u dužini od 34,5 kilometara, gradi kineski konzorcijum China Railway International i China Communications Construction Company. Vrednost ugovora je 350,1 milion dolara, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita kineske Eksim banke.
PREĐU 30 KILOMETARA ZA SAT
DUŽINA pruge Beograd - Niš iznosi 244 kilometra, a izgrađena je kao jednokolosečna pruga i puštena u saobraćaj 1884. godine. Ona predstavlja sastavni deo evropske železničke mreže, Koridora 10, i od najvišeg je značaja za domaći i međunarodni saobraćaj u Srbiji. U delu pruge od Velike Plane do Niša, nakon njene izgradnje, postepeno je dograđivan drugi kolosek. U ovom trenutku samo je deonica Stalać - Đunis jednokolosečna. Na pojedinim deonicama poput Velika Plana - Gilje ili Paraćin - Stalaćica, vozovi idu od 30 do 100 kilometara na sat.
Na ovoj pruzi neće biti pružnih prelaza. Biće uređene železničke stanice Novi Beograd, Batajnica, Stara Pazova i Nova Pazova, a predviđena je i izgradnja nove stanične zgrade Zemun. Stajalište Tošin bunar biće izmešteno na novu lokaciju, a izgrađena dva nova - Altina i Kamendin.
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji otvorene pruge Stara Pazova - Novi Sad u dužini od 36,2 kilometra počeli su u martu 2018. godine. Vrednost ugovorenih radova je 247,9 miliona dolara, a rok za izvođenje je 48 meseci. Ovu deonicu gradi kompanija ruskih državnih železnica.
POČELI I MAĐARI
POLOVINOM jula počela je i rekonstrukcija mađarske deonice brze pruge Budimpešta - Beograd. Ministar inovacija i tehnologije Mađarske Laslo Palkovič je izjavio da se očekuje da će rekonstrukcija biti završena do 2025. godine.
- Rekonstrukcija ove železničke linije će omogućiti Mađarskoj da postane deo najbrže rute za robu koja se prevozi između Grčke i zapadne Evrope - rekao je Palkovič.
Ugovor vredan 943 miliona evra za izgradnju treće deonice potpisan je sa kineskim konzorcijumom China railway international i China communications construction company", dok je ugovor o finansiranju potpisan sa kineskom Eksim bankom. Bilo je planirano da radovi počnu u martu 2020. godine, ali, zbog pandemije virusa korona, koji je paralizovao pola sveta, još nisu startovali.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (9)