SARADNJA MATICE SRPSKE I ZRENJANINA: Izučavanje i doprinos kulturi i istoriji Banata (FOTO)
PREDSEDNIK Matice srpske prof. dr Dragan Stanić i Simo Salapura, gradonačelnik Zrenjanina potpisali su danas protokol o saradnji.
Foto: Grad Zrenjanin
Ovaj dokument podrazumeva realizaciju brojnih aktivnosti i projekata od zajedničkog interesa, u kojima se posebno ističe izučavanje srpske građanske kulture, srpskog nacionalnog pokreta, istorija i kultura srpskog naroda u Banatu.
Prof. dr Dragan Stanić istakao je ogroman doprinos Banata, uz napomenu da je Zrenjanin iznedrio plejadu značajnih pisaca, kao što su Aleksandar Sandić, Todor Manojlović, Vujica Rešin Tucić, Vojislav Despotov i brojni drugi, čiji bi opus trebao da bude predmet istraživanja i saradnje.
- Ogroman je istraživački prostor ne samo u književnosti, nego i u ostalim oblastima, a dotakli smo i istoriju sporta, pa istoriju privrede u Zrenjaninu, sve su to stvari od važnosti za ovaj grad i jasno je da su u pitanju dugogodišnji projekti na kojima će se raditi - naglasio je Stanić.
Gradonačelnik Zrenjanina, koji je u 2021. godini Evropski grad sporta, Simo Salapura, uz neiscrpno blago Matice srpske, koje širi vidike i pomaže da se istorija shvati kao vodilja u budućnost, istakao je aktivnost Društva prijatelja Matice srpske u Zrenjaninu, koje je jedno od najaktivnijih u Srbiji.
- Dva istorijska događaja posebno su značajna, radi se o Bečkerečkom programu, veoma važnom političkom dokumentu za organizovanje srpskog naroda u okviru austrougarskih institucija vlasti i događaju od neprocenjivog istorijskog značaja, osnivanju prvog Srpskog narodnog odbora na teritoriji Vojvodine, upravo u Zrenjaninu, koji je inicirao da se realizuje vekovna ideja pripajanja Vojvodine matici Srbiji - istakao je Salapura.
MATICA SRPSKA ODUVEK DOMAĆIN U BANATU
KAKO je naglasio Milan Bjelogrlić, direktor zrenjaninske Biblioteke, njegov grad je samo uslovno "gost Matice srpske", koja je u Banatu oduvek "na svom terenu", na šta ukazuje i zanimljiv istorijski detalj, kada je, prilikom preseljenja iz Pešte u Novi Sad, 47 paketa knjiga preneto brodom "Napredak" bečkerečkog trgovca Jovana Forovića.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)