MINISTAR ZDRAVLJA ALEN ŠERANIĆ: Cepljenje kroji i odnos sveta prema Srpskoj

S. MIŠLjENOVIĆ

31. 01. 2022. u 08:12

TRENUTNO je u Republici Srpskoj vakcinisano oko 40 odsto građana. Kad na to dodamo vakcinisane u Srbiji, pre svega iz pograničnih gradova kao što su Bijeljina ili Zvornik, onda možemo govoriti da je imunizovano negde od 47 pa do 50 odsto odrasle populacije. Tako se približavamo brojci regionalnog postotka vakcinisanih, ako govorimo o Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji, koje su na oko 60 odsto.

МИНИСТАР ЗДРАВЉА АЛЕН ШЕРАНИЋ: Цепљење кроји и однос света према Српској

Foto Novosti

Naše projekcije na početku bile su da minimalno idemo na vakcinaciju 40 odsto ljudi i dostigli smo taj cilj. Tako da sam sa tim brojkama zadovoljan, ali ne možemo biti zadovoljni procentom vakcinacije kada pogledate skandinavske zemlje ili zemlje poput Portugalije i Španije, gde je imunizovano više od 90 odsto građana. Jer, to omogućava da potpuno drugačije organizujete život i da imate odluke prema javnosti, kaže u intervjuu za "Novosti" Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.

* Kako građane ubediti da se vakcinišu?

- Građani treba da znaju da nije vakcinacija samo tu zbog vašeg pojedinačnog zdravlja, što jeste najvažnije, već je tu i zbog toga što od procenta vakcinacije druge države odlučuju kako će postupati prema vama. Nažalost, to je tako danas. Zbog toga, koliko god vi delovali lokalno, kao pojedinac, moramo da mislimo globalno.

* Kada možemo očekivati ukidanje mera, poput pojedinih država EU?

- Jednostavno, pokazatelj koji će nama biti značajan da razmišljamo o relaksaciji mera, jeste broj ljudi u bolnicama. Dok god to opterećuje zdravstveni sistem, sa tog aspekta mi gledamo kako kroz mere možemo da pomognemo da se taj sistem očuva.

* Sad imamo veće gužve u redovima za testiranje nego za vakcinisanje.

- Žao mi je što su takve gužve u situaciji kada imamo vakcine svih vrsta koje su izuzetno dostupne našem stanovništvu. Došli smo u situaciju da pre razmišljamo o testiranju, umesto o tome kako da zaštitimo svoje zdravlje generalno.

* Omikron je među nama, zarazan je i mnogo ljudi oboleva, a mere se sve manje poštuju?

- Posle dve godine života sa virusom, naravno da je popustilo strpljenje i na neki način i razmišljanje o tome šta ovaj virus nosi sa sobom i kakvu ozbiljnu bolest može da donese. I to je donekle razumljivo. Kroz sve ovo što smo radili u poslednje dve godine tražili smo balans, da pravimo što manje promena ili turbulencija, da ne pravimo neke velike stvari koje bi ljudima stvarale zbrku u glavi. Jer, uzaludna vam svaka mera ako je narod ne poštuje. I nijedna vlada ne može da utiče na vašu ličnu odgovornost kao pojedinca i kako ćete da se ponašate u trenutku.

* Da li će se ispuniti sva slova grčkog alfabeta oko naziva virusa?

- Hoće sigurno, verovatno će se razmišljati i o nekoj drugoj klasifikaciji virusa, kroz SZO, međutim ono što je za građane značajno jeste kakav će uticaj na njihovo zdravlje virus imati, sa aspekta težine kliničke slike.

* Šta su dve godine pandemije pokazale o zdravstvenom sistemu RS?

- Bilo je više dobrih stvari nego nedostataka, kojih je svakako ima. Dobrim se pokazao ovakav način upravljanja zdravstvenim sistemom, koji je centralizovan. Mnogo je lakše odgovoriti na bilo kakvu kriznu situaciju, zato što su jasno uspostavljene strukture i način delovanja. Dobro rešenje je bilo što Vlada po zakonu o zaštiti i spasavanju prelazi u štab. Onda svaki odgovor u zdravstvenom sistemu pravite zajedno, odnosno sinhronizovano sa ostalim institucijama. A zdravstveni sistem pokazao se izuzetno fleksibilnim i izdržao je. Sada imamo temelj i za neke nove modele rada. Ta fleksibilnost, pa i efikasnost i uspešno finansiranje su dobre strane.

Foto Novosti

* A koje su loše strane?

- Pokazalo se da nemamo dovoljno kadra iz javno zdravstvenih disciplina. Nedostajalo je epidemiologa, kliničkih mikrobiologa i to nešto što ćemo morati da produkujemo.

* Da li ste navikli da dajete intervju sa maskom?

- Jesam, navikao sam. I to kod mene polazi od percepcije da sam javnozdravstveni radnik. A kao javnozdravstveni radnik, na kojoj god funkciji da sam, ne mogu da pošaljem drugačiju poruku.

NAJOŠTRIJE KAZNE

* DA li je moguć vanredni stručni nadzor u Domu "Rada vranješević"?

- Osuđujem bilo kakvu zloupotrebu dece i bilo kakvo ponašanje koje se dovodi u vezu sa slučajem obljube deteta u Domu za decu bez roditeljskog staranja "Rada Vranješević" u Banjaluci. Važno je da se svi koji se dovode u vezu sa ovim slučajem, bilo da se radi o pojedincu ili ako istraga možda utvrdi da se radi o još nekim licima, oštro kazne. Mi imamo redovne stručne nadzore i imamo vanredne stručne nadzore kod pojave pojedinih slučajeva i na bazi zvaničnih informacija svakako reagujemo i možemo da uputimo tim koji razmatra to sa organizacionog aspekta, kako se ponaša prema štićenicima.

NABAVKA

* DA li ste zadovoljni reakcijom Srpske na svetskom tržištu prilikom nabavke vakcina?

- Po meni, veliki uspeh je i to što smo samostalno učestvovali na svetskom tržištu i što imamo svoje alate i ljude koji mogu da iznesu posao nabavke vakcina. Nemojte da zaboravimo da je Republika Srpska među onim retkima koji su građanima u pandemiji omogućili zdravstveno osiguranje bez obzira na to da li su osigurani u FZO.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa (VIDEO)