DALEK JE PUT DO BRISELA: Prijem Ukrajine u Evropsku uniju, želja ili realnost

Goran Čvorović - stalni dopisnik iz Pariza

06. 03. 2022. u 21:21

ZAHTEV, molba ili apel Kijeva zvaničnicima u Briselu, da prime Ukrajinu u EU po "specijalnom postupku", što pre, da bi se tako odgovorilo na invaziju Rusije, proći će, zasada, samo uz verbalnu podršku i saosećanje sa zemljom u kojoj se odvijaju ratna dejstva. Proces prijema traje godinama, pa možda i decenijama, prečice nema, a to je i Srbija najbolje osetila na svojoj koži.

ДАЛЕК ЈЕ ПУТ ДО БРИСЕЛА: Пријем Украјине у Европску унију, жеља или реалност

Foto EPA

Evropska pravila su neumoljiva. Treba ispuniti niz suštinskih i formalnih zahteva, saglasiti se sa kriterijumima iz Kopenhagena, uskladiti s evropskim tekovinama, sklopiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sleduju zvanično podnošenje kandidature, dobijanje zelenog svetla od Evropske komisije, sklapanje pregovaračkog okvira, prolazak kroz skrining, otvaranje i zatvaranje poglavlja... Tu ima posla, stepenika i procedura napretek.

Potrebno je, istovremeno, ostvariti napredak na polju ljudskih prava, tržišne ekonomije, borbe protiv korupcije. Ukrajincima tek predstoji da se familijarizuju s izrazima kao što su benčmark, aki i klaster.

Ukrajina je trenutno, od 2009, zajedno sa Azerbejdžanom, Belorusijom, Gruzijom, Jermenijom i Moldavijom, članica Istočnog partnerstva s EU, s ciljem bližeg ekonomskog i političkog povezivanja. U međuvremenu, Belorusija je sredinom prošle godine suspendovana.

- Zahvaljujući našem sporazumu o partnerstvu, koji podrazumeva produbljenu i potpunu slobodnu razmenu, EU i Ukrajina su već bliže nego ikada. Još je dug put koji treba da se pređe. Moramo da zaustavimo ovaj rat. I moramo da razgovaramo o sledećim etapama. Ali, sigurna sam u to da niko u EP ne može da sumnja u to da jedan narod, koji tako hrabro brani naše evropske vrednosti, pripada našoj evropskoj porodici - poručila je nedavno predsednica EK Ursula fon der Lajen.

A kako to konkretno izgleda u administrativnom pogledu, objasnila je za "Novosti" portparol EK Ana Pisonero:

- Odluke koje se odnose na zahtev za pristupanje EU podležu jednoglasnoj odluci Eropskog saveta. Savet konsenzusom odlučuje da li se slaže da od Evropske komisije zatraži da pripremi mišljenje o zahtevu.

Srbija je, na primer, to pozitivno mišljenje dobila daleke 2011. godine. I još je daleko od članstva.

Nekakvo preskakanje etapa u prijemu sigurno ne bi naišlo na povoljan odziv dobrog dela Evropskog parlamenta sa sve više članova koji se protive bilo kakvom daljem proširenju.

Ipak, dobro u svemu tome je što je Ukrajina dobila signal da može da pređe iz statusa zemlje Istočnog partnerstva, odakle gotovo izvesno ne bi mogla da krene ka članstvu, u status budućeg kandidata. Takođe, nije zanemarljivo ni to što se Moskva s tim slaže.

NIJE UKRAJINA NEMAČKA

TOKOM nedavne debate u Evropskom parlamentu jedan poslanik je, čak, idealistički, naveo slučaj bivše Istočne Nemačke koja se ekspresno integrisala u EU, ali je jasno da ukrajinski primer nema baš nikakve veze sa pripajanjem jednog dela teritorije Zapadnoj Nemačkoj koja je već bila članica EU.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (3)

SZO UPOZORAVA SVET: Opasan virus se razvija...