NIJE ISKLJUČEN JOŠ JAČI UDAR: Hrvatski geofizičar objasnio zašto se desio razorni zemljotres

Novosti online

30. 12. 2020. u 10:19

JOSIP STIPČEVIĆ, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, sinoć je na svom fejsbuk profilu objavio zanimljiv post o jučerašnjem razornom potresu.

НИЈЕ ИСКЉУЧЕН ЈОШ ЈАЧИ УДАР: Хрватски геофизичар објаснио зашто се десио разорни земљотрес

Foto: Tviter/@jesusangelsf

U njemu je pokušao da objasni šta je bio uzrok jučerašnjeg zemljotresa magnitude 6.2, koji je izazvao veliku štetu u Petrinji, Sisku i okolnim mjestima.

NJegov post prenosimo u celosti:

- Dok sa strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolini pokušaću da objasnim nešto o potresima koji su se dogodili na tom području.

Današnji potres dogodio se na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

Ovaj rased je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog raseda kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, tačnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila deo velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina.

Ova "naša" mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje i međudelovanje s Evropom uzrok je potresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima. Uticaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gde planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se delomice prenosi i na širu regiju.

Ako pobliže pogledamo rasedni sastav na kojem se današnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se okomito u odnosu na površinu (slika 2).

Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gde većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kom se jedno krilo raseda podiže po drugom. Prve procene govore da se potres dogodio na rasedu koji se pruža severozapad-jugoistok i da je dužina raspukline raseda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam i pružanje raseda upućuju da je došlo do pomaka severnog dela raseda prema istoku.

Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. god. kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stenskoj masi oko raseda, započeo je novi ciklus naprezanja rasednih ploča usled delovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao današnji katastrofalni potres na području Gline i Petrinje.

Važno se osvrnuti i na neuobičajen sled događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je prekjučerašnji potres bio glavni, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres te se jači potres dogodio juče. Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sledećih dana iako je to vrlo malo verovatno. Ono što je zasad sigurno jeste da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posledice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sledećim danima i nedeljama naučićemo mnogo i to će omogućiti sprečavanje razornih posledica budućih potresa u Hrvatskoj - napisao je geofizičar.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

KLIKNITE ZA VIŠE VESTI

Komentari (0)