VRELINA, POŽARI, OLUJE PRETE DA UGASE AGRAR: Može li srpska poljoprivreda da se izbori sa klimatskim promenama
EVROPA je zbog vrelog leta nakupila u ovoj godini štetu u poljoprivredi od 43 milijarde evra. Razlog su klimatske promene. Suša, oluje, požari, mraz... Perspektiva je još mračnija - očekuje se da do 2029. godine gubici porastu na 126 milijardi evra!? I naša Srbija prati ove trendove. U poslednjih četvrt veka imali smo osam ekstremnih suša, a računa se da smo pretrpeli štetu od 9,5 milijardi evra.
Foto: N. Fifić
Ove godine je najviše stradalo voćarstvo. Tradicionalno tople zime ranije bude stabla koja propupaju pre vremena, a onda ih saseče aprilski mraz. Voćnjake masakrira. Domaćih kajsija nije ni bilo, a svima nam je u sećanju cena trešanja na tezgama koja je dostizala i 1.200 dinara za kilogram. Što ne potamani mraz, dotuče grad. Ako, kojim slučajem, nešto i pretekne, letnje žege ga dokrajče.
Šteta, šteta, šteta. I tradicionalne kulture su na udaru. Na nekim našim njivama neće biti ni kilograma kukuruza, a krompiraši se žale da krtole neće biti od proizvođača južnije od Save i Dunava. Čekati i gledati u nebo i nadati se da dogodine valjda neće ponovo je suludo. Zato je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac sa ovim problemom.
Da li je rešenje u intenzivnom ulaganju u sisteme za navodnjavanje? Da li svaka njiva mora da se zaliva? Postoje li sistemi koji efikasno štite od mraza i grada? Da li je vreme da odustanemo od nekih kultura i opredelimo se za one najotpornije na trenutnu klimu? Koliko je važna agro-tehnička priprema?
Dobili smo veoma dobre odgovore. Zaključak tokom izrade našeg serijala je da imamo stručne ljude, koji imaju i znanje i ideje. Koji prate iskustva iz drugih zemalja i nude predloge. Ukoliko i država prepozna problem i oformi tim za izradu strategije, ali i odmah uđe u borbu protiv klimatskih promena, biće i nade. Istina je da će se teško pobediti nemilosrdna klima, ali štete mogu da se svedu na najnižu moguću meru. Ako su zemlje koje nemaju ni približno plodno zemljište kao mi uspele, valjda možemo i mi.
Procenat društvenog proizvoda
KOLIKA je šteta od klimatskih promena govore studije u kojima se konstatuje da su tri evropske zemlje: Grčka, Bugarska, Kipar i Malta u ovoj godini doživele štetu u iznosu jednog procenta bruto društvenog proizvoda za 2024. godinu. Odmah iza njih su Italija, Španija i Portugalija.
Preporučujemo
RADI SE IZ TOPLINE DOMA, A ZARADA JE VRTOGLAVA: Ovaj biznis plane pred Novu godinu
08. 12. 2025. u 11:32
SJAJNE VESTI ZA PENZIONERE: Izmenjena uredba o statusu energetski ugroženog kupca
08. 12. 2025. u 10:14
OVAKO MOŽETE DA PRIJAVITE OBJEKAT ZA LEGALIZACIJU: Svi detalji na jednom mestu
08. 12. 2025. u 10:00
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)