GAĐALI DA NAS UNIŠTE I POTRUJU: Pre 25 godina NATO je raketirao pančevačku "Petrohemiju", "Azotaru" i "Rafineriju"

A. Z. K.

15. 04. 2024. u 07:00

ZAUVEK će Pančevo i Srbija pamtiti taj 15. april, kada su tokom NATO agresije 1999. godine pogođeni rezervoari "Petrohemije".

ГАЂАЛИ ДА НАС УНИШТЕ И ПОТРУЈУ: Пре 25 година НАТО је ракетирао панчевачку Петрохемију, Азотару и Рафинерију

Foto Zoran Jovanović

Osim ovog pogona, tog dana gađane su "Rafinerija" i "Azotara", osim bombi koje su zasipale našu zemlju, strah su izazivali i otrovni crni oblaci koji sa sobom donosili i opasna hemijska jedinjenja. Iako je međunarodnim konvencijama napad na ove vrste postrojenja zabranjen, za naš narod i zemlju ovo pravilo ostalo je samo mrtvo slovo na papiru.

Foto Zoran Jovanović

Nemilosrdno su padali projektili na Srbiju, a pre 25 godina u večernjim časovima meta je bila i pančevačka "Petrohemija". Pogođena je oprema i instalacije postrojenja za proizvodnju vinil-hlorid monomera, a iscurelo je 460 tona ove hemikalije. Iako je bila gađana više puta, bombe "Rafineriju" nisu zaobišle ni te večeri, pa je ponovo gorela nafta. "Azotara" je te večeri gađana dva puta. Prvi put pogođen je jedan od pogona i rezervoar sa amonijakom, a oko 200 tona izlilo se u kanal otpadnih voda. Tokom drugog napada pogođena je energana, tačnije skladišni rezervoar teškog uglja od 1.500 tona, uništeno je 328 tona mazuta, 25 tona je izgorelo, a ostalo se prosulo na okolno zemljište. Ovaj zločin nije štetio samo ljudima, već je ostavio velike posledice na životnu sredinu. Iako su znali da ovi otrovi mogu da izazovu trovanje i smrt stotina hiljada ljudi i trajno unište prirodu, sa druge strane nisu marili za to. Zato pojedini stručnjaci ovaj napad klasifikuju kao ratni zločin.

Foto Arhiva

- Na teritoriji Srbije i šire vodio se rat koji po svojim efektima spada u hemijske i radiološke. Mnoga opasna hemijska jedinjenja su dospela u vazduh, vodu i zemljište. U procesu kruženja materije i kroz lance ishrane dospela su u žive organizme jedinjenja koja imaju teratogeno, kancerogeno i mutageno dejstvo - zaključak je naučnog rada Saše T. Bakrača iz Vojnogeografskog instituta Vojske Srbije, Emilije Klem iz Ministarstva odbrane i Miška Milanovića sa Geografskog fakulteta u Beogradu.

Gađanjem i razaranjem "Petrohemije" osim izlivanja vinil-hlorid monomera, razlile su se i tone tečnog hlora i amonijaka, etil-dihlorida, hlorovodonične kiseline, živa i natrijum-hidroksid.

Novosadska rafinerija

"RAFINERIJA" u Pančevu gađana je šest puta, međutim na pogon u Novom Sadu bilo je čak 12 udara, a ispaljeno je više od 250 projektila. I na ovom prostoru iako izlile su se hemikalije u reki i na zemljište. Stručnjaci beleže da je gađanje industrijskih pogona u Novom Sadu i Pančevu ova dva grada stavilo na prvo mesto po količini otrovnih materija koje su ostavljale jak uticaj po zdravlje ljudi.

I nisu se zaustavili, tri dana kasnije meta je bila ista, ali tog 18. aprila namera nije bila da se postrojenja i hemikalije zapale, već da budu pogođene tako da iscure u atmosferu. Ponovo su gađane sve tri fabrike. U novom naletu bombi u "Petrohemiji" je pogođen rezervoar hlora, pogon za elektrolizu i poli-vinil hlora, kao i rezervoar vinil-hlorid monomera. "Rafineriji" je ovo bio peti put da je pogođena, a 7. juna ona će još jednom biti na meti agresora. U "Azotari" je tog 18. aprila pogođena procesna zgrada za proizvodnju NPK đubriva, kao i skladišta sirovina i gotovih proizvoda. Požar je u ovom pogonu trajao šest sati, izgorelo je 10 tona gume i nekoliko tona đubriva. Ovo je pokazatelj i da je ova ekološka katastrofa bila precizno planirana. Kako je za "Novosti" pre tri godine rekao inženjer Zoran Gavrilović, član Međunarodnog naučnog foruma "Dunav - reka saradnje" i jedan od malobrojnih stručnjaka i svedoka koji je istraživao ovaj zločin, vreme napada bilo je pažljivo odabrano kada je vetar smrtonosni koktel nosio ka Beogradu.

Foto Z. Jovanović

- Nešto pre 15 časova kolege su mi javile da ka prestonici ide otrovni "koktel" i da bežim što pre mogu - rekao je Gavrilović za naš list. - Moja supruga je bila u timu za evakuaciju Beograda, za koju vremena nije ni bilo, katastrofa u kojoj bi smrtno stradalo, u prvom naletu, najmanje 200.000 ljudi je izgledala neizbežna. Dok sam se pripremao za pokušaj preživljavanja, na jugozapadu sam ugledao izuzetno retku pojavu, munjevito stvaranje olujnog oblaka kumulonimbusa. Kontaktirao sam s prijateljima u radarskom meteorološkom centru i oni su mi potvrdili da vide nešto o čemu su samo čitali i da će oluja imati severoistočni pravac. To je spaslo Beograd i Pančevo. Bio je to božji prst.

Živa u zemljištu

KAKO se navodi u naučnom radu Saše T. Bakrača, Emilije Klem i Miška Milanovića u analizirani uzorci zemljišta sa kompleksa "Petrohemije" u Pančevu, sadržali su velike količine lako isparljivih organohlornih jedinjenja.

- Pored toga detektovano je i prisustvo butena, cikličnih jedinjenja sa hlorom i fozgena. U svim analiziranim uzorcima zemljišta nađena je živa. Opasne materije su dospele u vodu, vazduh, zemlju i ušli u lanac ishrane - navodi se u ovom radu.

Oni koji se sećaju bombardovanja i gađanja ovih postrojenja sećaju se straha od dolaska oblaka u prestonicu. Mnogi i danas kada se pomene "Petrohemija" govore o osećaju neizvesnosti, ali i vetru koji ih je spasio. Opisuju iščekivanje da otrovi dođu do prestonice kao izuzetno stresan trenutak tokom NATO agresije, jer su mnogi shvatali da u ovim situacijama nemaju kud da pobegnu i kako da se zaštite. Međutim iako je vetar odneo otrovne oblake, nismo uspeli da se zaštitimo u potpunosti, toksini su ipak završili u zemljištu i vodi.

"Petrohemija" je tokom ovih napada u vreme bombardovanja, ostala bez 40 odsto proizvodnih kapaciteta. Šteta koja je naneta ovom postrojenju procenjena je na 449 miliona dolara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI JE JUTARNJA RAKIJICA OTROV ILI LEK? Stručnjak za toksikologiju razbila mitove (VIDEO)