SVETINJA U NOVOM RUHU: Obimni radovi na uređenju Manastira Prohor Pčinjski, privode se kraju

Ј. Стојковић

26. 11. 2022. u 08:45

UREĐENjE kompleksa Manastira Prepodobnog Prohora Pčinjskog i njegove okoline počelo je još 2010. godine.

СВЕТИЊА У НОВОМ РУХУ: Обимни радови на уређењу Манастира Прохор Пчињски,  приводе се крају

Foto J. Stojković

Mnogobrojni projekti koji su realizovani pod pokroviteljstvom predsednika Aleksandra Vučića, koji je bio i pokrovitelj svečanog obeležavanja 950 godina ove svetinje od vitalnog su značaja za narod Pčinje.

Radovi su izvođeni na samom hramu, rađena su arheološka istraživanja, čišćenje i konzervacija živopisa iz četiri perioda. Uvedeno je podno grejanje u crkvi i postavljen novi mermerni patos. Sam hram je prekriven bakrom, stavljen je novi malter i fasada i promenjena je stolarija. Na vranjskom konaku postavljeni su novi krov i fasada, obavljena je rekonstrukcija stolarije, a u južnom krilu konaka uvedeno je parno grejanje.

Prema podacima iz Eparhije vranjske, izgradnja Kraljevog konaka nikada nije u potpunosti završena zbog Prvog svetskog rata, objekat je dodatnu štetu pretrpeo 2014. kada je izbio požar nakon čega je u potpunosti obnovljen, a osvećen je povodom proslave 950 godina manastira 2020.

Uređenje korita reke Pčinje za zaštitu od poplava, Foto J. Stojković

Radovi su, takođe, izvođeni i na drugim objektima: severnom konaku, zgradi mitropolije, vodenici. U potpunosti je urađena regulacija atmosferske vode koja je odvedena u reku Pčinju. Sagrađena je Crkva Prepodobnog Sisoja Velikog nad pećinom gde se podvizavao Prohor Pčinjski, a osvećena je 2020. godine.

Kada je reč o finansiranu, sva sredstva je obezbedila Vlada Srbije preko nadležnih ministarstava, kao i Eparhija vranjska i manastir, a pod nadzorom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Tri projekta koji su od vitalnog značaja za kompleks manastira, kao i njegovu okolinu, još nisu završena. Reč je o bušenju bušotina i izradi vodovodne mreže za kompleks manastira, ali i za granični prelaz sveti Prohor Pčinjski, osnovnu školu u Jablanici, sela Jablanicu i Gornji Starac i vikend naselja. Projekat je započet 2020. i treba da se završi do kraja godine. Radovi na izradi hidrantske mreže za ceo manastirski kompleks se, takođe, privode kraju, dok se regulacija korita reke Pčinje izvodi u okviru hitnih sanacionih radova za prevenciju od elementarnih nepogoda i zaštitu od velikih voda. Tu je i sanacija korita Pčinje, a radovima na ovoj deonici, propusna moć reke biće povećana i omogućena zaštita od tzv. stogodišnjih voda. Ovaj projekat će zbog veličine radova biti nastavljen i tokom 2023. godine.

KTITOR - VIZANTIJSKI CAR

MANASTIR Prohor Pčinjski je nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture od izuzetnog značaja. Nalazi se u šumovitim obroncima planine Kozjak, na levoj obali reke Pčinje okružen impozantnom prirodom. Prema predanju, podigao ga je u 11. veku vizantijski car Roman Diogen u znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom Mirotočivom koji mu je prorekao da će postati car. Manastir radi kao kulturno-prosvetni centar ovog kraja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

KAKAV ŠOK! Srbija ostala bez četvrtfinala Svetskog prvenstva! Naše rukometašice izgubile od Crne Gore i to kako!