ČUN ČUVA VIŠEVEKOVNU TRADICIJU: Uvršten je u nematerijalno kulturno dobro Crne Gore

Б. Дабић

12. 09. 2021. u 10:45

SKADARSKO jezero od pamtiveka za žitelje ovog crnogorskog kraja značilo život. A čun, nekada glavno prevozno sredstvo, podrazumevao je opstanak.

ЧУН ЧУВА ВИШЕВЕКОВНУ ТРАДИЦИЈУ: Уврштен je у нематеријално културно добро Црне Горе

Foto B. Dabić

Prema istorijskim zapisima, čun je na ovim prostorima korišćen još od vremena Rimljana. Uvršten je u nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Čun - čudesna drvena barka u bajkovitim močvarnim vodama Skadarskog jezera, među staništima ptica, sa ribarskim mrežama, svedoči brojnim zanimljivostima, a i danas čuva crnogorsku tradiciju.

JOŠ je zanimljivije kad mladi ljudi čuvaju stari zanat ručne izrade čuva. Marko Brnović (33), poreklom iz Žabljaka Crnojevića, taj zanat je naučio od oca Janka, otac od đeda... Porodica Brnović, kaže, preko 150 godina se bavi izradom drvenih brodova. Marko je peto koleno koje je nastavilo porodični posao.

Foto B. Dabić

Za deset godina Marko Brnović je napravio preko 500 čunova koji se koriste za prevoz Skadarskim jezerom.

Uz praktičnu upotrebu za prevoz putnika, robe, za ribolov, čun čuva dah prošlosti.

- Gradnja čuna nije ni lak, ni jednostavanposao. Čamac se radi "na osećaj"... S početka meni je značilo i očevo prisustvo, njegova sugestija...Čun mora biti simetričan da bi na vodi bio stabilan. Voda je u stvari vaga koja ga niveliše. Da bi čun bio stabilan, daske moraju da budu iste krutosti i težine. Daska je živa stvar, morate je osetiti i znati kako s njom. Ako pogrešno procenite drvo, čamac neće valjati - objašnjava Marko.

Foto B. Dabić

Otkriva u čemu je suština trajanja ovog drvenog čamca:

- Čun je prilagođen ćudima Skadarskog jezera. Zahvaljujući specifičnoj izradi i konstrukciji, stari drveni čun najbolje odoleva prilikama na jezeru kada duvaju jaki vetrovi, zato je i danas na ceni. Turisti vole da se voze tradicionalnim čunovima. Čun se, skoro obavezno, koristi za ribolov.

Foto B. Dabić

UZ zanatske veštine u obradi, važna je procena izbora vrste drveta.

- Čunove izrađujemo od vrste bora munika. Pokazala se kao najbolja ova borovina koja raste na planinama Štitovu, Bratkovu, Maganiku... Vek čuna je u proseku deset godina - kaže Marko Brnović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MIŠLJENJA SU OPREČNA: Da li zaista ovaj jezik koristi najviše poslovnih ljudi?