ZLATNO DOBA SENJSKOG RUDNIKA: Istorijat najstarijeg rudarskog naselja u Srbiji između korica monografije

Zorana Rašić

04. 04. 2021. u 19:51

JOŠ je Feliks Kanic na svom putovanju kroz Srbiju zabeležio da u okolini Ćuprije postoji rudno blago, a u svom opisu ćuprijskog kraja navodi da, ma koliko taj okrug bio šumovit i plodan, njegova najveća blaga nisu nad zemljom, već ispod nje.

ЗЛАТНО ДОБА СЕЊСКОГ РУДНИКА: Историјат најстаријег рударског насеља у Србији између корица монографије

Foto Arhiva

Ugalj je na širem području Senja pronađen krajem četrdesetih godina 19. veka. Taj pronalazak vezuje se za ime Lazara Pandurovića koji je, čuvajući svinje u gustim bukovim šumama, naišao na kamen neobične boje i izgleda. Kasnije je iz Majdanpeka poslat rudarski inženjer Đorđe Branković da podrobnije ispita ležište uglja i da organizuje radove na otvaranju rudnika.

AUTOR Nenad Anžel, Foto Arhiva

Ovako o početku iskopa uglja u Senjskom rudniku i njegovoj okolini govori Nenad Anžel, doktorand istorijskih nauka u Beogradu, autor monografije "Senjski Rudnik i Ravna Reka od osnivanja do početka Drugog svetskog rata". Dvojezična knjiga, na srpskom i engleskom, izašla je iz štampe u izdanju Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja "Resavica" i predstavlja spoj istorijskog istraživanja i fotografija odabranih iz kolekcije Muzeja ugljarstva koje do sada nisu predstavljane široj javnosti.

ANŽEL je već objavljivao članke na temu rudarstva, a monografija je nastavak tog rada, budući da je već dve godine zaposlen u tamošnjem Muzeju ugljarstva, jedinstvenom u Srbiji.

- I ja sam rudarsko dete, četvrta generacija. Osnovnu školu sam završio u Resavici, tamo sam i radio jedno vreme kao nastavnik nakon završetka studija. Inače, arhivska kolekcija

RAZGLEDNICA Senjski Rudnik, 1909., Foto Arhiva

RUDARI I HLEB SA SEDAM KORA

Fotografije iz monografije, njih 93, pokrivaju vremenski raspon od 1898. do 1940. godine. Svrstane su u sedam tematskih grupa, od prikaza života rudara koji zarađuju hleb sa sedam kora, preko ondašnje arhitekture, do socijalnih aktivnosti - kulture, sporta, verskih običaja, rudarske svakodnevice...

Akcenat je na vizuelnom efektu, dok osnovni i prateći tekst nudi dodatno pojašnjenje čitaocima, uz poštovanje naučne forme. Predgovor za monografiju je napisao dr Mladen Stajić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, a recenzije dvojica istoričara, dr Ivan Ristić i mr Dejan Tanić.

Muzeja ugljarstva ima između 6.000 i 7.000 fotografija, od njih bar polovina je iz perioda do Drugog svetskog rata. To doba između dva rata bilo je zlatno doba Senjskog Rudnika. On je bio jedno od najperspektivnih mesta za život u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Foto Arhiva

Pristizali su rudari različitih nacionalnosti iz svih krajeva zemlje, ali i stranci, najviše Nemci, koji su bili vrhunski stručnjaci - objašnjava autor.

FOTOGRAFIJE dokumentuju, između ostalog, izuzetno bogat društveni život u najstarijem rudničkom centru u Srbiji, gde se mrki ugalj kopao od 1853. godine. Senjski Rudnik je imao železničku stanicu, Sokolski dom, vrlo aktivna kulturno-umetnička i sportska društva. Škola je imala i do 300 đaka...

Bila je to varošica koja nimalo nije zaostajala za gradovima Pomoravlja, pa ni za drugim gradovima u Srbiji toga vremena.

Sagovornik "Novosti" naglašava da je njegov cilj bio da prikaže kako značaj tog rudnika za privredu, tako i za socijalni život lokalne zajednice.

TRADICIJA Izvozni toranj sa parnom mašinom, 1925., Foto Arhiva

- "Ravna reka", takođe obuhvaćena monografijom, četiri kilometra je udaljena od Senjskog Rudnika i u organizacionom smislu mu je uvek pripadala. Rudnik "Ravna reka" je pušten kasnije u rad, istovremeno kad i električna centrala 1908. godine, dok istorija Senjskog Rudnika počinje pola veka ranije - napominje ovaj vrsni poznavalac rudarstva tog kraja.

RUDARENjE Radnici i rudari pred ulazom u Aleksandrov potkop, 1926., Foto Arhiva

- Nažalost, ugalj se više ne kopa u "Ravnoj reci", dok je Senjski rudnik, kao deo JP PEU "Resavica" još uvek aktivan. Ostao je i danas simbol rudarenja. Proizvodnja u njemu nikada nije prekidana, čak ni u vreme najvećih kriza i svetskih ratova.

Danas prošlost i bogatu baštinu Senjskog i ostalih ugljenokopa u Srbiji čuva Muzej ugljarstva, nastao 1980. godine adaptacijom zgrade starog centralnog magacina Senjskog Rudnika, koji je od 2012. postao Regionalni centar industrijskog nasleđa i jedna od najvažnijih ustanova kulture centralne Srbije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije