U IGRI I NOVI MODEL ZA ZSO: Pošto su ubili Briselski sporazum, zapadni planeri njegov suštinski deo pridružuju planu Šolca i Makrona

D. MILINKOVIĆ / S. ROVČANIN TOMKOVIĆ

17. 11. 2022. u 07:00

IZA zatvorenih vrata, a uoči 21. novembra, za kada je Priština najavila početak naplate novčanih kazni za Srbe koji ne žele da preregistruju vozila na tablice sa oznakama lažne države, traži se makar prelazno rešenje uz posredovanje izaslanika Evropske unije Miroslava Lajčaka.

У ИГРИ И НОВИ МОДЕЛ ЗА ЗСО: Пошто су убили Бриселски споразум, западни планери његов суштински део придружују плану Шолца и Макрона

Nema odustajanja od ZSO, Foto D. Milovanović

Prema nezvaničnim saznanjima, predlog je da se najavljena kaznena mera odloži na najduže deset meseci, a o ovom potencijalnom rešenju treba da se izjasne Beograd i Priština.

Glavni pregovarač kosovske delegacije u dijalogu Besnik Bisljimi rekao je juče da "postoje elementi razgovora o mogućnostima izlaska iz krize, ali da dogovora nema".

Dodao je i da ne zna šta će se desiti 21. novembra jer su razgovori u toku.

U sklopu pregovora o deeskalaciji krize na severu Kosova koja je kulminirala odlukom Srba, da posle brojnih jednostranih poteza Prištine, izađu iz institucija, diplomatskim kanalima kruže brojni non-pejperi. Tako se posle francusko-nemačkog predloga za rešavanje kosovskog pitanja i platforme za za formiranje Zajednice srpskih opština, koju je izradila NVO "Fridrih Ebert", sada pojavio dokument međunarodnih eksperata sa formulom kako ZSO implementirati u važeći prištinski ustav.

Dogovor o tablicama daleko, Foto D. Milovanović

Ovaj tekst, kako tvrde diplomatski izvori, prateći je pravni akt predloga predsedika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca. On kao rešenje zastoja u formiranju ZSO predviđa usvajanje novog zakona kako bi obaveza Prištine iz prvog briselskog sporazuma da osnuje ZSO bila realizovana preko parlamenta, a ne vlade. Taj zakon, kako predlažu eksperti, odnosio bi se na pravo svih opština na KiM da se udružuju, čime bi se izbegla rampa koju je kosovski ustavni sud stavio na ZSO da je neustavno da se prave monoetničke asocijacije.

Sagovornici "Novosti" poručuju da za Srbe sa KiM nije toliko važan način na koji će ZSO biti osnovana, već da ima sve elemente koji su predviđeni Briselskim sporazumom, a čiji je garant i EU. Komentarišući navodne predloge međunarodne zajednice o deeskalaciji situacije na severu KiM, među kojima se ističe zahtev da se o osnivanju ZSO razgovara u okviru francusko-nemačkog plana za Kosovo, premijerka Ana Brnabić istakla je da je Briselski sporazum potpisan 2013, da mora da se sprovede, a ne da se prenosi na druge sporazume:

- On je već dogovoren, on je već potpisan i njegovu implementaciju garantuje Evropska unija. Ne možete da kažete - Beograd je ispunio sve dogovore iz Briselskog sporazuma, a to što Priština nije ispunila, pa šta da se radi, to nije fer. Ovde je na ispitu kredibilitet EU, potpis visokog predstavnika EU je na tom dokumentu.

Na pitanje da li ima prostora za dijalog u ovim okolnostima, Brnabićeva odgovara da ga ne vidi.

- Nisam optimista, ne znam kakav bi dodatni dogovor mogao da bude postignut, s obzirom na to da je Priština prekršila sve dogovore koji su ranije bili postignuti i da mi tražimo samo poštovanje tih potpisanih sporazuma. Znam da predsednik Vučić daje sve od sebe, znam i da je u stalnoj komunikaciji sa Srbima sa KiM i da pokušava da nađe neko rešenje koje bi opet dalje osiguralo mir i stabilnost na našim prostorima.

Bisljimi i Lajčak, Foto Twitter

Formula koju su za formiranje ZSO predložili međunarodni stručnjaci - da Priština donese novi zakon koji će omogućiti udruživanje opština na KiM - po profesoru međunarodnog prava i odnosa Bojanu Milisavljeviću ne treba unapred odbacivati.

Naravno, pod uslovom da po tom novom zakonskom rešenju ZSO ima sve ono što je predviđeno Briselskim sporazumom:

- Svaki konstruktivan predlog je dobrodošao, naravno on mora da bude prihvatljiv za obe strane. Briselski sporazum nažalost nije izvršen i traga se za novim rešenjima. Ovaj predlog međunarodnih stručnjaka je samo deo kosovske slagalice. ZSO je važan za Srbe, a s druge strane tu su i pitanja koja su važna za kosovske Albance.

BERIŠA: KURTI HALUCINIRA

I U PRIŠTINI raste nezadovoljstvo zbog destruktivne politike Aljbina Kurtija, pa se tako juče i novinarka Kimete Beriša obrušila na premijera privremenih institucija u pokrajini. Ona je izjavila da je Kurtijeva vlada nerealna, halucinantna, da je arogantna, kao i da Amerika traži neku normalnu osobu na Kosovu, jer je i Bela kuća počela da sumnja da su svi Albanci ludi. Kimete je na svom fejsbuk-profilu napisala da SAD i Brisel pokušavaju da pronađu nekog Albanca koji nije uzleteo:

- Problem nije u tome što Kosovo ima propalu vladu, već što ima nenormalnu vladu.

Abnormalna vlada Kurtija takmiči se s raketama, atomskim bombama i svetskim supersilama. Toliko su ludi da znaju pre Poljske ko je ispalio rakete na jedno selo u Poljskoj.

IZBORE U ČETIRI OPŠTINE NEMOGUĆE ORGANIZOVATI

KOMPLIKOVANA je organizacija izbora budući da ne postoje članovi opštinskih izbornih komisija na severu pošto su podneli ostavke, ne postoji policija koji bi vodila računa o bezbednosti, a sudovi rade sa smanjenim kapacitetom, tako da bi i njihovo učešće u izbornom procesu bilo upitno.

Foto AP

Ovo za "Novosti" kaže Aleksandar Rapajić iz Centra za zastupanje demokratske kulture, a na pitanje da li je moguće ostvariti nameru prištinskih vlasti da se 18. decembra održe izbori u četiri srpske opštine na severu KiM.

- U situaciji sveopšte nesigurnosti, održavanje izbora bi samo po sebi predstavljalo još veći problem od onog koji trenutno postoji. Najbolje rešenje je da se glasanje odloži dok se dijalogom ne reši politička kriza na severu. Ukoliko se pak održi, pravno ne postoji cenzus koji bi odredio da li su legitimni. Da na njih izađe i pet građana oni su formalno legalni, ali ne bi imali suštinsku podršku naroda. Tako izabrani "predstavnici" bili bi zapravo problem, a ne rešenje - kaže Rapajić, koji je i sam učestvovao u nadgledanju izbora.

Takođe, postavljaju se pitanja gde bi se postavile glasačke kutije, ko bi ih nadgledao, a na kraju krajeva ko bi učestvovao, budući da gotovo svi građani sa severa ne žele da učestvuju na izborima koje raspisuju institucije kojima ne veruju. Ukoliko bi Priština te izbore sprovela na silu, to bi, prema rečima našeg sagovornika, izazvalo nove dodatne tenzije u ovom delu pokrajine. D. Z.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (5)

VAŽAN SASTANAK: Vučić danas sa DŽejmsom OBrajanom