Moramo rasti SEDAM ODSTO godišnje: Predsednik Programskog odbora Kopaonik biznis foruma o investicijama i programu Srbija 2025.

D. STOJAKOVIĆ

20. 02. 2020. u 15:02

Aleksandar Vlahović, predsednik Programskog odbora Kopaonik biznis foruma. Dobro u planu "Srbija 2025." je udeo javnih investicija od pet procenata

Морамo расти СЕДАМ ОДСТО годишње: Председник Програмског одбора Копаоник бизнис форума о инвестицијама и програму Србија 2025.

Aleksandar Vlahović, foto Ž.Knežević

DANAS više nije centralno pitanje srpske ekonomije dostizanje fiskalne i monetarne stabilnosti, već kako da robusnim rastom uhvatimo korak sa razvijenim zemljama Evrope.

Ovako, u intervjuu "Novostima", odgovara Aleksandar Vlahović, predsednik Programskog odbora Kopaonik biznis foruma, na našu konstataciju da se čini da su zvaničnici prvi put poslušali zaključke sa prošlogodišnjeg "srpskog Davosa" i da je rast privrede u poslednjem kvartalu bio rekordnih 6,7 odsto.

- Mi smo prošle godine poručili da kontinuirani snažan rast od pet i više procenata godišnje mora biti imperativ ekonomske politike. U suprotnom, sa slabim rastom biće nam potrebne decenije da dostignemo Mađarsku, Češku ili Poljsku, pa čak i Rumuniju. O zapadnoevropskim privredama da i ne govorim. Prošlogodišnji rast, koji je suštinski uzrokovan bumom građevinske industrije i kapitalnim projektom "Turski tok", Srbiju pomera napred u poređenju sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.

* Da li može da se održi ovakva stopa rasta?

- Ključni preduslov za dostizanje i održavanje visokih stopa rasta jesu investicije i institucije. Pri tome, Srbija mora da ima ambicioznu razvojnu agendu koja će omogućiti dostizanje rasta po stopama od sedam odsto godišnje. To bi dovelo do dvostruko većeg BDP u periodu od jedne decenije. Takav rast bi, po nivou standarda stanovništva, snažno približio Srbiju proseku, koji danas postoji u EU. Pomenuti ambiciozni rast podrazumeva značajno veći udeo investicija u BDP-u i to do nivoa od 26 odsto. Danas je taj udeo oko 22 odsto BDP. Takođe, potrebno je povećati produktivnost, koja je tek trećinu evropskog proseka. Neophodne su mere na povećanju izvoza, koji je danas oko 40 odsto BDP-a, sa čime je povezan stepen konkurentnosti. Za razvoj malih i srednjih preduzeća i podsticaj preduzetništva važno je obezbediti dostupnost izvora finansiranja, razvojem novih mehanizama i institucija. Posebna pažnja se mora posvetiti obrazovanju i razvoju ljudskog kapitala. Danas gotovo dve trećine kompanija ne mogu da planiraju razvoj upravo zbog nedostatka adekvatne radne snage. Živimo u vremenu ekonomije zasnovane na znanju, te obrazovanje predstavlja ključni faktor dugoročnog razvoja države i društva.

foto Ž.Knežević



* Je li program "Srbija 2025." samo dobra ideja ili plan koji bi mogao da promeni sliku srpske ekonomije?

- Javne kapitalne investicije su godinama tavorile na nivou od 2,4 i 3,5 odsto BDP godišnje. Tek u prošloj godini dosegnuta je granica od četiri odsto BDP-a. Programom "Srbija 2025", ako sam dobro razumeo, najavljuje se povećanje javnih investicija na više od pet odsto BDP, što je pozitivno i što je u skladu sa našim preporukama povećanja ukupnih investicija. Pri tome, važno je da struktura javnih investicija bude ekonomski produktivna, tj. da budu zastupljena ulaganja koja imaju direktni i indirektni uticaj na ukupnu ekonomsku aktivnost. Pažljivim čitanjem programa, može se prepoznati namera da izdvajanja za tekuću potrošnju rastu sporijim tempom od rasta javnih investicija. To je svakako pozitivno. Neophodno je unaprediti proceduru selekcije projekata, što znači da njihov izbor bude baziran na studiji društveno-ekonomske opravdanosti. Takođe, savetujem da se radi na povećanju efikasnosti sistema planiranja i realizacije kapitalnih projekata. Javne kapitalne investicije trebalo bi usmeravati ka saobraćajnoj, vodoprivrednoj i komunalnoj infrastrukturi, projektima zaštite životne sredine, zdravstvu i obrazovanju. Na taj način će javne investicije povećati tražnju u periodu realizacije, a nakon toga pozitivno uticati na rast privatnih investicija.

foto Ž.Knežević

ŠANSA U 4. INDUSTRIJSKOJ REVOLUCIJI

- TEMA ovogodišnjeg KBF je izazovi budućnosti i 4. industrijska revolucija. Izabranom temom želeli smo da podsetimo da živimo u vremenu velikih promena - vremenu četvrte industrijske revolucije, u kome se intenzivno razvijaju nove tehnologije: veštačka inteligencija, nanotehnologija, biotehnologija, genom editing, proširena realnost, 3D printing. Vreme velikih promena je šansa za Srbiju, za njen skokoviti razvoj i hvatanje tehnološkog priključka sa razvijenim svetskim privredama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)