MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA: Srbija poštuje i ceni sve različitosti

Tanjug

10. 12. 2017. u 14:33

Sajmom “Složni mozaik Srbije”, na kojem se predstavljaju nacionalni saveti nacionalnih manjina, danas se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava, uz poruku da Srbija poštuje i ceni sve različitosti

МЕЂУНАРОДНИ ДАН ЉУДСКИХ ПРАВА: Србија поштује и цени све различитости

Foto Tanjug

Sajmom “Složni mozaik Srbije”, na kojem se predstavljaju nacionalni saveti nacionalnih manjina, danas se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava, uz poruku da Srbija poštuje i ceni sve različitosti.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin poručio je, na otvaranju manifestacije, da su svi predstavnici nacionalnih zajednica u Srbiji most za saradnju sa okruženjem.

“Svaka nacionalna zajednica ima pozitivnu ulogu kada je u pitanju naše okruženje i tako će i ostati. Srbija pođednako voli i poštuje sve svoje građane, svaku različitost ceni, prihvata i želi da je sačuva, jer ona jeste naša velika prednost”, rekao je Vulin.

On je naveo da Srbija u ophođenju prema nacionalnim manjinama primenjuje standarde koji su daleko iznad evropskih, ne zato što to neko od nas traži ili zato što mislimo da je to dobro za naš evropski put, već zato što je to način da pokažemo poštovanje prema svojim građanima.

“Da pokažemo da je Srbija jedna od retkih zemalja, pa i u okruženju, koja ni na koji način ne želi i ne podržava bilo kakvu diskriminaciju. Mi volimo naše različitosti, želimo da one postoje, hoćemo da ih unapređujemo, jer smatramo da su one naša velika prednost”, rekao je Vulin.

On je poručio da ne može biti uspešna Srbija u kojoj su zadovoljni samo pripadnici jednog, većinskog naroda i u kojoj nije zadovoljna makar i najmanja nacionalna zajednica.

“Gradićemo Srbiju dostojnu svakog deteta na kom god jeziku da progovori”, podvukao je Vulin.

Ministar rada Zoran Đorđević istakao je da će vlada i dalje činiti sve da prava manjina budu još veća i na još višem nivou.

Kako je rekao, po popisu iz 2011. godine živi 83,3 odsto Srba i 21 etnička zajednica, kojima nadležni žele da pruže da imaju sva prava kao i durgi građani.

“U tome uspevamo, a potvrda je i imigrantska kriza koja je iza nas, u kojoj je veliki broj ljudi prošo kroz Srbiju. Danas ih ima 4.000-6.000 i njihova prava, iako su ovde privremeno, su na najvećem mogućem nivou”, rekao je Đorđević.

Predsednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Meho Omerović istakao je da danas svi treba da se setimo jedne stvari - da smo ljudi, a da boja kože, vera, nacija, pol, seksualna opredeljenost, invaliditet ili bilo šta drugo što jednog čoveka razlikuje od drugog ne sme da bude prepreka da on uživa sva prava.

“Postoje samo dobri i loši ljudi. Mi smo učinili sve što se tiče zakonodavnog okvira i napravili ambijent da u Srbiji živimo složno, da mozaik Srbije bude sastavljen od različitosti, da svi koji smo različiti ne budemo jedni prema drugima antagonistički nastrojeni”, rekao je on.

Sajam “Složni mozaik Srbije”, drugu godinu za redom organizuje Kancelarija za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa nacionalnim savetom mađarske, slovačke, češke, romske, crnogorske, nemačke, bugarske, rumunske, hrvatske, bunjevačke, rusinske, ukrajinske, vlaške, makedonske, grčke i aškalijske nacionalne manjine.

One su na svojim štandovima predstavile svoju kulturnu baštinu, a u okviru kulturno-umetničkog programa nastupaju kulturno-umetnička društva sa tradicionalne igrama i pesmama.

Direktorka Kancelarije Suzana Paunović istakla je da manifestacija predstavlja najbolji način da se pošalje poruka o značaju ljudskih prava i složnog mozaika koji postoji u Srbiji.

Ona je rekla da je Srbija posvećena sprovođenju Akcionog plana za poglavlje 23 i obaveza koje iz njega proizilaze.

Dodala je i da je polje ekonomskih prava bilo prioritet vlade ove godine, te da su investicije, radna mesta i smanjenje stope nezaposlenosti uticale na ekonomski položaj građana.

Posebno je istakla značaj donošenja Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, čime je poslata poruka da se nasilje u Srbiji neće tolerisati.

“To treba da obeleži i 2018. godinu, u kojoj će jedna od tema biti i problem vršnjačkog nasilja. Očekujem da će država i tu dati snažan odgovor”, rekla je Paunović.

Kad je reč o manjinskoj politici, Paunović je rekla da se sprovodi Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, kao i da je posle niza godina aktiviran budžetski fond za nacionalne manjine.

“Važno je da postoji kontinuirani dijalog i nijedna odluka vlade nije doneta, a da nacionalne manjine nisu učestvovale i rekle mišljenje o tome”, rekla je Paunović.

Na pitanje zašto nema Bošnjačke nacionalne manjine na Sajmu, Paunović je rekla da ta manjina jeste vidljiva na manifestaciji i da je prisutan veliki broj građana bošnjačke manjine, iako je Bošnjački nacionalni savet odlučio da ne učestvuje na Sajmu.

“Bošnjački nacionalni savet je iz svojih razloga odlučio da neće učestvovati. Mi smo obezbedili sve uslove, prostor i besplatan prevoz, odluka je na Savetu..., a naša obaveza je da i ta manjina bude ovde vidljiva, bez obzira na izostanak predsednika i članova Saveta i ovo je prilika da još jednom pošaljemo poruku da politici nije mesto u nacionalnim savetima nacionalnih manjina”, rekla je Paunović.

MIHAJLOVIĆ:NEMA LjUDSKIH PRAVA, BEZ PRAVA ŽENA, MANjINA

Ne može se govoriti o ljudskim pravima, a da to ne obuhvata poštovanje prava žena i manjina u Srbiji, izjavila je danas potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović.

Ona je istakla i da je borba da sve marginalizovane i višestruko diskriminisane grupe građana i građanki budu prepoznate kao ravnopravni članovi našeg društva, da ravnopravno ostvaruju sva svoja prava i da imaju jednake mogućnosti za rad i razvoj odgovornost svih, saopšteno je iz kabineta potpredsednice.

Mihajlović je povodom obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, istakla da 10. decembar treba da nas podseti da su ljudsko dostojanstvo i sloboda temelj za izgradnju modernog i razvijenog društva.

„Važno je da donosimo zakone i strategije, ali, još značajnije je da konkretnim merama omogućimo svima da se školuju, da rade, da sprečimo nasilje i da svako ima mogućnost da ostvari svoje potencijale. To se posebno odnosi na romsku nacionalnu manjinu u Srbiji i na višestruko diskriminisane i ranjive grupe žena, kao što su žene sa invaliditetom, žene na selu, samohrane majke i Romkinje“, rekla je Mihajlović.

Podsetivši da se današnjim danom završava i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, potpredsednica Vlade je istakla da protiv nasilja nad ženama treba da se borimo tokom cele godine.

„Nema govora o ljudskim pravima ako su žene i devojčice žrtve nasilja. Ovo je ogroman problem celog društva i zahteva edukaciju, rad sa najmlađima, aktivnu ulogu porodice i škole. Moja poruka svima je da zaštitimo žene i ne okrećemo glavu pred nasiljem, jer ono nije privatna stvar“, rekla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade se zahvalila FK Crvena zvezda što se priključila ovoj kampanji, prepoznavši značaj borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

„Transparentom sa porukom „Stop nasilju nad ženama“ na utakmici protiv FK Keln, prvim takvim na jednom fudbalskom stadionu, Srbija je poslala svetu snažnu poruku podrške borbi protiv nasilja nad ženama“, zaključila je ona.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Bozija volja

10.12.2017. 15:22

Postoji samo jedno pravo i dobija se na dan rodjenja, sve ostalo je rezultat nakon ucesca u obrazovanju, sportu i politici.