Odlazak Dragoljuba Stojadinovića

VELIKI književni znalac, tumač savremene srpske proze i kulturni pregalac koji se ostvario na više planova, Dragoljub Stojadinović, preminuo je u Beogradu u 89. godini. Punu deceniju, od 1996. do 2006. bio je pouzdani, cenjeni i veoma čitani književni kritičar "Večernjih novosti".

Veoma bogatu karijeru Stojadinović je počeo 1954. u Radio Prištini, gde je dao izuzetan autorski i urednički pečat emisijama koje su davale polet kulturnom i intelektualnom životu na Kosovu i Metohiji. Učestvovao je u radu časopisa "Stremljenja", pokrenuo ediciju "Jedinstvo" u okviru istoimene izdavačke kuće i osnovao pesničke susrete "Lazar Vučković". Pod zajedničkim naslovom "Književna trajanja", objavio je tri knjige eseja i kritika, kao i dve knjige o srpskom nobelovcu, "Romani Ive Andrića" (1970) i "Mudrosti i tajne u delima Ive Andrića" (1980). Autor je i obimne kritičko--esejističke studije "Legendarijum Vremena smrti" Dobrice Ćosića (2002), kao i studije "Romani Milana Rankovića" (2001).

PROČITAJTE JOŠ - Odlazak Zorana Petrovića

Prvi je napisao knjigu posvećenu književnim pogledima Nikole Miloševića pod naslovom "Značenja i tumačenja" (2008), a dve godine kasnije objavio je i studiju "Divlji vetar" Živojina Pavlovića. Iste godine debitovao je i kao romanopisac knjigom "Đusinčići iz Miloševa". Kao poštovalac stvaralaštva Radomira Smiljanića, objavio je studiju posvećenu trilogiji ovog autora o Hegelu Miloradoviću a, na godišnjicu od smrti Dobrice Ćosića, 2015. izašla je knjiga njegovih sećanja "Moji susreti sa Dobricom Ćosićem".

Sa Radoslavom Zlatanovićem i Petrom Sarićem sačinio je 1973. dvotomni zbornik o savremenoj srpskoj književnosti na Kosovu.

Kako nam je iz njegove porodice rečeno, Stojadinović je do poslednjeg trenutka radio na knjizi o Kosovu i Metohiji, zasnovanoj na ličnim sećanjima, koja će biti posthumno objavljena.

Sahrana je u petak u 12.30 na Novom bežanijskom groblju.