Stopirali crnogorski rečnik zbog poturica?

PRVI tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je pre dve godine na 500 stranica objavila Crnogorska akademija nauka i umetnosti, povučen je sa liste projekata CANU. Iako ova naučna institucija nije donela formalnu odluku o obustavljanju rada na Rječniku, zasad nema naznaka da bi posao na ovom kapitalnom delu mogao biti nastavljen u dogledno vreme. "Novostima" je potvrđeno u CANU da odluku o eventualnom nastavku rada na izradi Rječnika treba da donese Savez Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnosti "Petar Drugi Petrović Njegoš".

- Prvi put od vas čujem tako nešto - kaže, za "Novosti", prof. dr Tatjana Bečanović, koja je bila angažovana kao koordinatorka Saveta za izradu Rječnika. - Niko me ništa nije obavestio. Očekujem reakciju nadležnih.

Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju o Rječniku 30. jula 2016. godine, posle čega je obustavljena dalja distribucija tog dela, koje je ocenjeno kao projekat od "ogromnog kulturnog i identitetskog značaja". Ovom događaju prethodila je burna reakcija političkih predstavnika Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, koji su tražili povlačenje Rječnika i izvinjenje CANU jer, kako tvrde, objašnjenja pojedinih izraza nisu naučno utemeljena i diskriminišu i vređaju manjinske narode, ali i pripadnike islama u toj zemlji. Objašnjenja izraza "Albanac", "albanizacija" i "albanizovati" u crnogorskom rečniku za albanske političare su sporna i uvredljiva, jer se, kako su ocenili tretiraju kao da su "tuđi, divlji, kao da nisu autohtoni". Albanski političar Nik Đeljošaj je u znak protesta reciklirao nekoliko stranica Rječnika.

PROČITAJTE I:Crnogorski rečnik mora na ispravku

Za predstavnike Bošnjaka diskriminatorska i uvredljiva je definicija reči "Agarjanin" kao "musliman", "Turčin", "nevernik", "bezbožnik", reči "Alah" kao "bog u islamu", definicija "abdesta", etnonima "Bošnjak" kao "pripadnika bošnjačkog naroda, muslimana koji živi u Bosni - poreklom odatle", bez pomena Crne Gore, te korišćenje reči "poturica" u brojnim primerima.

Prof. dr Jelica Stojanović, sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću kaže da se radi o projektu sa nenaučnim i neutemeljenim imenom.

Projekat zgrada CANU

- Bilo je predviđeno da se uradi rečnik govora Crne Gore, podrazumevalo se, srpskog jezika. I građa je decenijama sakupljana kao građa rečnika srpskog jezika. Na tome su radili, nekad, vodeći lingvisti, najčešće iz Crne Gore, kaže, za "Novosti", Stojanovićeva. - Ovo što se sada radi je krađa i prekrađa onoga što je srbistika u okviru svog leksikološkog i leksikografskog rada temeljno i naučno uradila, i pokušaj CANU da se to podvede pod ime - crnogorski.

DO SLOVA "D"

VIŠE od 20.000 leksikografskih jedinica, zaključno sa slovom "d", obrađeno je u prvom tomu Rječnika. Drugi tom trebalo je da sadrži čak 90.000 reči, što je duplo više od drugog izdanja Vukovog Rječnika koji je imao oko 47.000 reči, sakupljenih sa šireg srpskog govornog područja.