SVETU PRETI ENERGETSKA KRIZA: Karbon taksama izazvali rekordnu emisiju štetnih gasova

Novosti online

09. 10. 2021. u 14:44

ENERGETSKA kriza, zima koja je pred svetom dovela je do velike trke među državama koje nagomilavaju zalihe fosilnih goriva, što će gotovo sigurno ponovo dovesti do emisije štetnih gasova, piše Blumberg.

СВЕТУ ПРЕТИ ЕНЕРГЕТСКА КРИЗА: Карбон таксама изазвали рекордну емисију штетних гасова

Foto: Depositphotos

Kina, Indija i druge ekonomije u razvoju podstiču potražnju za ugljem, ali čak su i SAD spremne da povećaju potrošnju najprljavijeg fosilnog goriva, prema prognozi Međunarodne agencije za energiju.

Svetska emisija ugljen dioksida dosegla je vrhunac neposredno pre početka pandemije korona virusa, a zatim je 2020. godine zabeležen najveći godišnji pad od 1965. godine. Emisija gasova sa efektom staklene bašte ove godine do avgusta su samo 1% manje u odnosu na isti period 2019. godine.

Zbog toga su uoči COP26 klimatskih pregovora koji će se održati u novembru u Glazgovu, UN pozvale zemlje da dostave ambicioznije planove za smanjenje emisije. Očekuje se da će se zvaničnici iz gotovo 200 zemalja okupiti na dvonedeljnim pregovorima.

Da li će emisije oboriti nove rekorde verovatno će zavisiti od vremenskih prilika, rekao je Stiven Dž. Dejvis, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Irvinu i jedan od vodećih ljudi "Karbon monitora".

- Fosilna goriva koja se koriste za zagrevanje zgrada mogla bi vrlo brzo da "popune" taj 1% ako je hladno.

Energetska kriza koncentrisana je u sektoru proizvodnje električne energije. Nestašice prirodnog gasa i električne energije bile su posebno akutne u Kini i Velikoj Britaniji Emisije proizvođača električne energije već su porasle za 2,2% na globalnom nivou u periodu od januara do avgusta u odnosu na isti period 2019, podstaknute povećanjem u Kini, Indiji i Brazilu, pokazuju podaci Carbon Monitor -a .

Ali na mnogim mestima, ispuštanja ugljen dioksida iz drugih glavnih izvora će biti niža nego u 2019. godini, zato što su mnoge elektrane na ugalj ugašene, dok solarna energija i energija vetra preuzimaju primat. Emisije u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji tokom prvih osam meseci ove godine smanjene su za 4,7% u poređenju sa istim periodom 2019. godine, navodi grupa, koja svoje procene zasniva na proizvodnji električne energije, industrijskoj aktivnosti, kopnenom transportu. U SAD su pale 3,5%.

Još jedan faktor koji bi mogao potaknuti rast emisije je novi skepticizam prema obnovljivim izvorima energije usred energetske krize. Prekidi u poslednjih nekoliko nedelja izazvali su debatu o uticaju tranzicije sveta na čistiju moć. Dok neki vide stabilnost u vetru i solarnoj energiji, drugi vide ranjivost zbog ekstremnih promena cena i nestabilnosti izazvanih prekidima u lancima snabdevanja fosilnim gorivom i zavisnošću od država bogatih resursima, poput Rusije.

- Zabrinut sam zbog sve veće pogrešne percepcije da je trenutna energetska kriza uzrokovana obnovljivim izvorima energije ili politikom koja favorizuje obnovljive izvore energije - rekao je analitičar BlumbergNEF-a Ali Izadi-Nadžafabadi.

- Racionalni odgovor na skok cena fosilnih goriva i veće emisije treba da bude ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

BONUS VIDEO: HAITI NA KOLENIMA: U zemljotresu poginulo 2.100 ljudi, desetine hiljada porodica bez kuća

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024