NOVI ŽIVOT SENSEROVOG DELA: "Čudotvorno umnožavanje hleba" čamilo urolano na tavanu u Pečuju
POSLE više od sedam decenija, koliko je "Čudotvorno umnožavanje hlebova" baroknog majstora Paulusa Antonijusa Sensera čamilo urolano na tavanu pečujske biskupije - ovo kapitalno delo je restaurirano i ponovo pred očima javnosti.
Foto J.Lemajić
Izložba u Gradskom muzeju u Subotici, koja obuhvata ovu i još 14 slika baroknog majstora, rezultat je međunarodne saradnje muzeja sa institucijama iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske.
Delo impozantne veličine, šest puta tri metra, inspirisano scenom iz Novog zaveta, osječko-pečujski barokni majstor naslikao je 1747, a do sredine minulog veka krasilo je trpezariju Pečujskog seminara, da bi potom bilo sklonjeno. Znalo se da postoji, ali ne i gde se nalazi, a jedini trag bila je crno-bela razglednica iz međuratnog perioda.
U tami tavana arhiva Biskupije, oltarna slika čamila je sve dok nije došla u ruke dr Žužane Pap Korhec, restauratorke Gradskog muzeja u Subotici, koja je pola godine radila na tome da joj vrati stari sjaj.
- Delo je jedinstveno po tome što sadrži autoportret slikara, koji čak nije imao običaj ni da potpisuje svoja dela, a u desnom uglu ove slike naslikan je kako u sedećem položaju, držeći u rukama četkicu, na tablici ispisuje kome je darovao delo - objašnjava dr Pap Korhec. - Važna je i zbog svoje veličine i broja likova koji su na njoj prikazani.
Sa zida Biskupije je skinuta pošto je posle Drugog svetskog rata zgrada nacionalizovana, i u njoj je danas smeštena gimnazija.
- Slika je bila prekrivena japan papirom, zahvaljujući čemu nije pretrpela veća oštećenja. Najpre sam morala da očistim poleđinu smesom za konzerviranje, a onda i da ispravim sliku - objasnila je restauratorka. - Da se platno ne bi deformisalo, postavila sam je u drveni ram i tako zategla, a potom sam ručno prelazila peglom. Tada sam mogla da počnem uklanjanje zaštitnog sloja vodom, a na pojedinim delovima gde je smesa prešla na slikanu stranu, skidala sam je razređivačem.
Foto J.Lemajić
Kako je decenijama bila urolana, vredna umetnina imala je mnogobrojna oštećenja. Neka je naneo zub vremena, a neka i nestašluci mališana iz Pečujskog seminara.
- Bilo je rupa na slici, koje je slikar pre 120 godina zakrpio s prednje strane, i to sam morala da odstranim i ponovo zakrpim. Dok sam to skidala, nailazila sam i na potpise đaka. Najteže je kada je lice oštećeno, pogotovo ako je to jedino lice na slici, jer ako ne poznajete rad autora, tada je vrlo teško restaurirati sliku. Zato svaki restaurator mora da bude i slikar, da poznaje anatomiju i rad umetnika čije je delo, kako bi mogao da ga vrati u prvobitno stanje - dodaje dr Pap Korhec. - Radeći na ovom delu imala sam veliku prednost, jer ne samo što poznajem autorova ostala dela, već slika sadrži i mnoštvo likova na osnovu kojih sam mogla da popravim oštećenja.
Preporučujemo
NAGON, RAZUM I DRUŠTVENI PRITISCI: Slike prof.dr Uroša Nedeljkovića u Galeriji SANU
25. 02. 2026. u 15:04
ODNOS ČOVEKA I PRIRODE: Radovi Radmile Lizdek u Prodajnoj galeriji „Beograd“
25. 02. 2026. u 14:30
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)