SRPSKI NAROD NAJODANIJI VERI KOJU SU MU UTVRDILI PRECI: Objavljen kapitalni zbornik sa međunarodne naučne konferencije "Od Rasa do Nikeje"
ZBORNIK radova sa Međunarodne naučne konferencije "Od Rasa do Nikeje" je svedočanstvo u dva toma, na 1.280 stranica, da je samo u Srbiji na dostojan način, uz učešće 80 naučnika iz 40 zemalja, obeležen opštehrišćanski jubilej 1.700 - godina od Prvog vaseljenskog sabora i 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog arhiepiskopa Srpske crkve i najvećeg nacionalnog svetitelja, poštovanog u celom pravoslavnom svetu.
Foto: B.Subašić
- Malo je događaja koje vezuje dublji eklisiološki i istorijski smisao. Nikeja je mesto prvog velikog trijumfa pravoverja i pobede nad jereticima 325. ali i mesto gde je 1219. postavljen za prvog srpskog arhiepiskopa jedan od najznačajnijih pravoslavnih arhijereja, Sveti Sava Srpski. Na drugoj strani, Rastko Nemanjić, u monaštvu Sava, rođen je baš u deceniji kada je njegov otac veliki župan Stefan Nemanja sazvao prvi srpski sabor protiv jeretika tako da se mesto njegovog održavanja, Petrova crkva u Rasu i sam Ras, može nazvati "srpskom Nikejom".
Foto: B.Subašić
- Ovaj događaj, kao i čitavo crkveno i kulturno okruženje, uticali su na Savino odrastanje i vaspitanje i odlučnost u borbi protiv latinske jeresi. On je to pokazao 1220. godine na saboru u Žiči, koja se može nazvati "drugom srpskom Nikejom" - kaže dr Dragiša Bojović, profesor na Departmanu za srbistiku Filozofskog fakulteta u Nišu i osnivač Centra za crkvene studije, Centra za Vizantijsko-slovenske studije Univerziteta u Nišu i Međunarodnog centra za pravoslavne studije.
Foto: B.Subašić
Oni su uz Centar za istorijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Istorijski arhiv "Ras" iz Novog Pazara bili organizatori Međunarodne naučne konferencije "Od Rasa do Nikeje" održane 30. maja prošle godine u Nišu, upravo u vreme kada je pre 1.700 godina imperator Konstantin Veliki u Nikeji sa 318 episkopa počeo s održavanjem sabora na kome je hrišćanstvo kodifikovano i postalo religija svetskog Rimskog carstva. Organizatori kažu da nije slučajnost da se baš u Srbiji, više no igde u hrišćanskom svetu, razume značaj tog jubileja.
SVETI Sava se ističe kao najznačajnija ličnost iz istorije Srpske pravoslavne crkve, ali i kao začetnik srpske crkvene diplomatije. Njegov diplomatski rad je spoj duhovnog autoriteta, političke mudrosti i bogoslovske dubine, navodi se u tekstu profesora dr Atanasija Atanisiadisa iz Soluna.
- Pitanje "zašto su baš Srbi" je suštinsko. Odgovor je u tome što u srpskom narodu još uvek živi ono pravoslavlje koje je izrastalo na kanonima Vaseljenskih sabora i kanonima nacionalnih crkveno-državnih sabora koje su organizovali Stefan Nemanja i Sveti Sava. Ako imamo u vidu kontinuitet očuvanja pravoslavnog predanja među Srbima i u najtežim istorijskim trenucima, lako dolazimo do zaključka da je srpski narod koji je bio na Golgoti najodaniji onoj veri koju su mu utvrdili preci. To je i u potpunom skladu sa svedočanstvom Domentijana da je Sava na Sinajskoj gori priveo Hristu ceo narod svoga otačastva. Taj Savin zavet - savez sa Bogom na Sinaju - odlučio je srpsku sudbinu. Pošto Srbi nisu imali neposredan Stari zavet kao Izrailj, oni su ga primili Savinom misijom i osobenim odnosom i prema Starom i prema Novom zavetu. Zato su Srbi možda jedini narod koji se može nazvati "Novim Izrailjem" u starozavetnom smislu i jedini "savršeni narod" prema svetom apostolu Pavlu u novozavetnom smislu - kaže dr Bojović.
Foto: B.Subašić
Njegovo istraživanje Nemanjinog crkveno-državnog sabora u Rasu, otkriva zašto se veliki župan Srbije, romejske granične i vazalne teritorije u žitijima poredi sa Konstantinom Velikim, a na srednjovekovnim freskama se slika uz predstavu Nikejskog sabora. Istovremeno time je otvoreno pitanje velike a neobjašnjene moći Nemanje, koji saziva sabor kao samodržac i miropomazani vladar i zapoveda "kao Konstantin" Raškom episkopu, koji je pre proglašenja autokefalnosti Srpske crkve bio odgovoran caru i patrijarhu u Carigradu.
- Sabor predstavlja odlučan korak Stefana Nemanje da suzbije pojavu jeresi u svojoj zemlji, a najautentičnije svedočanstvo o tome ostavlja Stefan Prvovenčani u Žitiju Svetog Simeona potvrđujući, kroz Nemanjine reči, da su jeretici u njegovoj zemlji, pobornici "triklete jeresi" koji hule na Svetu Trojicu, naslednici jeretika Arija. Nemanjin sabor je, u simboličkom smislu, slika Prvog vaseljenskog sabora, koji je sazvao car Konstantin u Nikeji, a na kome je osuđena jeres koju je zasnovao Arije. Poruka je nedvosmislena: Ras i Petrova crkva su srpska Nikeja, a Nemanja je novi Konstantin. Ovaj sabor je praobraz Savinog žičkog sabora na kome će biti izobličena latinska jeres, koja, preko papizma i njegove etike, dobija obrise novog arijanizma. Nema ni reči o bogumilima, to je lažna priča koja je poturana decenijama - kaže dr Bojović.
Foto: B.Subašić
Jedan od najupečatljivijih članaka u zborniku je napisao dr Atanasije Atanisiadis, profesor na Teološkom fakultetu u Solunu koji briljantno predstavlja sliku Save kao diplomate i državnika, poštovanog i na Istoku i na Zapadu, utemeljivača škole monaške diplomatije u narednim vekovima.
- Hilandarski monasi su igrali važne uloge u pregovorima, sklapanju bračnih saveza, rešavanju crkvenih i zemljišnih pitanja, pa čak i u obustavljanju ratnih sukoba. Njihovo delovanje bilo je zasnovano na dubokoj duhovnoj poniznosti, ali i na izuzetnoj snalažljivosti, obrazovanju i razumevanju složenih geopolitičkih odnosa. U tom svetlu, posebno mesto zauzima Sveti Sava, koji se ističe kao najznačajnija ličnost iz istorije Srpske pravoslavne crkve, ali i kao začetnik srpske crkvene diplomatije. Njegov diplomatski rad je spoj duhovnog autoriteta, političke mudrosti i bogoslovske dubine. Njegova sposobnost da uspešno vodi dijalog sa najvišim predstavnicima Vizantije, ali i Latinske crkve, potvrđuje njegovu jedinstvenu poziciju u istoriji srpskog pravoslavlja - naglasio je dr Atanisiadis.
Foto: B.Subašić
NIŠKI VASELjENSKI NAUČNI SABOR
UČEŠĆE brojnih stranih naučnika na skupu u Nišu pokazao je, iako zvuči neverovatno, da je samo u Srbiji prepoznat značaj prelomnog civilizacijskog događaja pre 1.700 godina i izuzetna uloga Svetog Save, kaže dr Dragiša Bojović:
- Konferencija u Nišu je najeminentniji i najznačajniji skup i po broju učasnika i po kvalitetu sada objavljenih radova, u dva toma kapitalnog zbornika. Tek krajem 2025. organizovana su dva manja naučna skupa u Beogradu i Subotici i to su bila jedina obeležavanja velikih jubileja ove vrste.
Foto: B.Subašić
Svetosavska svetkovina
SVETOSAVSKA svetkovina, svečana promocija zbornika "Od Rasa do Nikeje" održaće se u četvrtak 22. januara u 19 sati u Velikoj sali Univerziteta u Nišu. Organizatori su Centar za vizantijsko-slovenske studije Univerziteta u Nišu, Centar za crkvene studije, Međunarodni centar za pravoslavne studije, a o zborniku će govoriti prof. dr Marija Koprivica i prof. dr Branko Gorgiev, a besedu "Slovo o Svetom Savi i velikom jubileju" održaće prof. dr Dragiša Bojović. U muzičkom programu će učestvovati Ženski akademski hor Studentskog kulturnog centra, Dečji crkveni hor Branko, Leskovac i Vizantijski hor Konstantina.
"TRAMP TAMO DA IZBACI 1000 VOJNIKA NA OSTRVO, NIKO MU SE NEĆE SUPROSTAVITI" Vučić o Grenlandu - Kada pitam a kako Kosovo, svi spuste glavu!
GOVOREĆI jutros u emisiji "Jutro" na Televiziji Prva, predsednik Srbije Aleksandar Vučić dotakao se i licemerja međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos koji sada imaju po pitanju Grenlanda i onaj koji su nekada imali po pitanju Kosova i Metohije.
25. 01. 2026. u 13:20
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
DEVALVIRALA JE JUTARNjI Kolega oštro o Jovani: "Imam problem što radi na nacionalnoj televiziji"
VODITELj Ognjen Nestorović bez ulepšavanja i zadrške progovorio je o svom odnosu sa Jovanom Jeremić, koleginicom koja danas radi u medijskoj kući u kojoj je on nekada gradio svoju novinarsku i voditeljsku karijeru.
25. 01. 2026. u 20:42
Komentari (0)