OBJAVLJENA SABRANA DELA MILORADA PAVIĆA:Izdavački poduhvat KCV Miloš Crnjanski i Narodsne biblioteke Srbije
OBJAVLjIVANjEM knjiga „Jezičko pamćenje i pesnički oblik”, „Istorija, stalež i stil” i „Roman kao država i drugi ogledi”, završen je trogodišnji kapitalni projekat objavljivanja sabranih književnoistorijskih i esejističkih dela Milorada Pavića koji su realizovali Kulturni centar Vojvodine „Miloš Crnjanski” iz Novog Sada i Narodna biblioteka Srbije iz Beograda.
FOTO: KCV Milos Crnjanski i Vikipedija
Izuzetno značajne knjige iz oblasti teorije i istorije književnosti Milorada Pavića nisu objavljivane proteklih 40 godina, a sada su i prvi put sveobuhvatno objavljene. Ukupno devet knjiga, podeljenih u tri kola, sada su dostupne javnosti.
Prvo kolo: „Istorija srpske književnosti baroknog doba”, „Istorija srpske književnosti klasicizma” i „Istorija srpske književnosti predromantizma” (2023);
Drugo kolo: „Vojislav Ilić, njegovo vreme i delo”, „Gavril Stefanović Venclović” i „Vojislav Ilić i evropsko pesništvo” (2024);
Treće kolo: „Jezičko pamćenje i pesnički oblik”, „Istorija, stalež i stil” i „Roman kao država i drugi ogledi” (2025);
FOTO: KCV Milos Crnjanski i Vikipedija
Milorad Pavić je jedan od najvažnijih srpskih književnih istoričara 20. veka, o čemu svedoče njegovi brojni novi uvidi u zaboravljene pisce i epohe naše literarne baštine koji su prihvaćeni i visoko vrednovani u nauci o srpskoj književnosti. Ponovno izdanje ovih radova svakako predstavlja značajan doprinos domaćoj i evropskoj akademskoj zajednici, gde oni imaju status obavezne (ili, shodno predmetu, sekundarne) literature, ali i kompletnijem uvidu u stvaralaštvo jednog od najznačajnijih književnika poslednjih decenija 20. i početka 21. veka.
Objavljivanje „Književnoistorijskih i esejističkih dela Milorada Pavića” nije podrazumevalo njihovo puko reizdanje već i priređivanje tekstova po savremenim tekstološkim načelima, prateću naučnu literaturu uključujući i bibliografsko-recepcijska izučavanja tih dela od njihovog prvog objavljivanja do danas.
Priređivač i urednik „Književnoistorijskih i esejističkih dela Milorada Pavića” je Pavićev dugogodišnji najbliži saradnik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu prof. emeritus dr Sava Damjanov.
Otkrijmo samo da knjiga „Roman kao država” sadrži „nekoliko autopoetičkih zapisa”, a počinje Pavićevim zapisom „Autobiografija”:
„Ja sam pisac već dve stotine godina. Daleke 1766. jedan Pavić je objavio u Budimu svoju zbirku pesama i otada se smatramo spisateljskom porodicom. Rođen sam 1929. na obali jedne od četiri rajske reke u 8 i 30 časova...”
Zadovoljstvo je saznati direktno od pisca da je on do 1984. godine i objavljivanja „Hazarskog rečnika”, bio najnečitaniji pisac u svojoj zemlji, a od te godine nadalje najčitaniji, kao i da su mu knjige, na njegovo zaprepašćenje, do sada prevedene oko sto puta na razne jezike. „Ukratko, ja nemam biografiju. Imam samo bibliografiju”, rekao je Pavić.
- antrfile -
PROMOCIJA NA SAJMU KNjIGA
NA predstojećem 68. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga biće promovisana Sabrana „Književnoistorijska i esejistička dela Milorada Pavića” na štandu Narodne biblioteke Srbije, u petak, 31. oktobra u 12 sati.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)