HALIJARD NAPADAJU JER RUŠI KOMUNISTIČKI MIT: Istoričar dr Miloš Timotijević saradnik na scenariju filma Radoša Bajića

Boris Subašić

10. 10. 2023. u 13:36

FILM "Heroji Halijarda", čija je premijera zakazana za večeras u MTS dvorani, u 20 sati, bavi se srpskom tragedijom u Drugom svetskom ratu, smeštenom u kontekst istorijske priče o humanosti i požrtvovanju Srba, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i meštana podsuvoborskih sela, koji su rizikujući tešku nemačku odmazdu spasavali američke pilote iz oborenih aviona.

ХАЛИЈАРД НАПАДАЈУ ЈЕР РУШИ КОМУНИСТИЧКИ МИТ: Историчар др Милош Тимотијевић сарадник на сценарију филма Радоша Бајића

HEROJI HALIJARDA

Istinski tragični heroj Halijarda je srpska porodica, iz koje je jedan sin otišao u četnike, drugi u partizane, a treći, najmlađi, poginuo je u sukobu njihovih vojski. Potresna, neostrašćena i gorka priča. Njena istorijska utemeljenost je zasluga stručnog saradnika na scenariju, istoričara dr Miloša Timotijevića, autora najbolje naučne studije o Misiji Halijard.

HEROJI HALIJARDA

"Heroji Halijdrda" je antiratni film o srpskoj tragediji u kontekstu misije spasavanja savezničkih avijatičara

Uprkos svemu, napadi na film Radoša Bajića počeli su još pre pre završetka montaže. Gradonačelnica Sarajeva se histerično obrušila na insert od 90 sekundi "Heroja Halijarda" prikazanih malobrojnoj stručnoj publici na festivalu u ovom gradu. Autoritavno je i bez gledanja zaključila da je reč o "rehabilitaciji četništva". Prošlog petka se u medijima pojavila vest da su izvesni crnogorski "građani" su izdejstvovali zabranu filma i pre premijere! Zatim je usledio demanti ove vesti, jer je neko verovatno odgledao ovaj duboko antiratni film. Vrhunac orvelijanstva bilo je brisanje objava o "Herojima Halijarda" sa privatne stranice dr Miloša Timotijevića na popularnoj društvenoj mreži. Posle 24 sata bruke, sadržaj je "rehabilitovan". Da je Orvel živ, napravio bi nastavak "1984" pod nazivom "Halijard 2023".

M. Timotijević

Dr Miloš Timotijević stručni saradnik na scenariju filma

- Filmovi zbog svoje sugestivnosti mogu da pokrenu mnoga društvena pitanja, a u slučaju napada na "Heroje Halijarada" reč je o političko-ideološkoj platformi osude "srpskog nacionalizma i hegemonizma" oličenog u građanskoj klasi i "četnicima" generala Mihailovića. To je osnovna dogma Titove Jugoslavije koja je u praksi podrazumevala i poništavanje legitimnih interesa srpskog naroda, pod vidom borbe protiv "reakcionarnih nacionalističkih snaga". Ta dogma je aktuelna i u savremenoj političkoj borbi. Svaka i minimalna izmena nekadašnje zvanične tvrdnje o neprikosnovenoj antifašističkoj ulozi partizana pokrenula bi mnoga pitanja, a zatim i urušavanje brojnih propagandnih mitova koji su i danas politički upotrebljivi. U toj činjenici treba razumeti otpore racionalnom sagledavanju prošlosti - kaže dr Timotijević.

o Zašto se diplomate SAD ustručavaju da kažu da je američki vojskovođa Ajzenhauer znao da su ravnogorci spasli njihove avijatičare i da je na njegov zahtev predsednik Truman odlikovao generala Mihailovića kao saveznika?

- Uloga generala Mihailovića izostavlja se zbog otpora država nastalih raspadom Jugoslavije kao i same podeljenosti srpskog društva po pitanju četnika i partizana. Pored toga većina savremenih poštovaoca Draže Mihailovića u Srbiji suprotstavlja se Americi i podržava Rusiju. Komunisti su sve građanske snage koje su im se suprotstavljale nazivali "fašistima", a ratna stvarnost bila je mnogo komplikovanija. Problem je uvek u jednostranom prikazivanju prošlosti, što sa filmom "Heroji Halijarda" nije slučaj. Kultura sećanja na Drugi svetski rat u Srbiji ima i generacijsku podelu. Za ljude mlađe od 30 godina teme iz ovog sukoba nisu toliko aktuelne kao za starije, dok adolescenti teško razumeju i raspad Jugoslavije.

HEROJI HALIJARDA

Radoš Bajić tokom snimanja filma

o Film "Heroji Halijarda" je razočarenje za one koji su očekivali "četnički vestern", kao antipod "partizanskom vesternu" iz Brozovog doba. Kao veći heroji i od ravnogoraca i od partizana u filmu izgledaju njihovi očevi i dedovi, stvaraoci Srbije u oslobodilačkim i balkanskim ratovima. Gorka je simbolika dečaka koji strada u sukobu dve srpske, a ideološki nepomirljive vojske u kojima ratuju njegova braća...

- Scena kada nad najmlađim bratom plaču starija braća, četnik i partizan, dok avion iz Pranjana nosi Amerikance u Bari, simbolično ukazuje na cenu koju smo platili zbog političkog ekstremizma tokom Drugog svetskog rata, kao i svim sukobima tokom 20. veka. Zato je osnovna poruka filma da je porodično zajedništvo važnije od ideološko-političkih podela. Dijalozi glavnih junaka reprezentuju ideološko-političke pozicije partizana i četnika u Srbiji 1944. godine, probleme oslobodilačkog, revolucionarnog i građanskog rata, zalaganje za čuvanje srpske nacionalne tradicije i legitimiteta Kraljevine Jugoslavije ili stvaranje utopijskog komunističkog društva, kao i baštinjenja vojničkih tradicija i kulta žrtvovanja. "Heroji Halijarda" imaju snažnu antiratnu poruku. U zavisnosti od naših odgovora na osnovno pitanje koje se postavlja: da li je radikalizacija vojnog sukoba jedini put do slobode, odrediće se i naš odnos prema glavnim junacima filma Radoša Bajića.

UZALUDNA ŽRTVA

o Zbog čega su ravnogorci s toliko požrtvovanja spasavali američke avijatičare, iako su znali da su oni nosili oružje za partizane?

- Ravnogorci su svesno pomagali Amerikancima u nadi da će se promeniti njihova politika isključivog pomaganja partizana, po modelu susedne Grčke u kojoj su zapadni saveznici pomogli monarhiste u sukobu protiv komunista. Podela interesnih sfera velikih sila uslovila je drugačiju politiku u Jugoslaviji. To je važna pouka iz prošlosti, aktuelna i u našoj stvarnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu